Situacija za euroentuzijaste je još nepovoljnija kad se rezultati usporede s onima iz lipnja 2003. Tada je 82 posto Hrvata bilo za, a samo 11 posto protiv pristupanja EU. U lipnju 2003. ulazak u NATO podupiralo je 56 posto, a danas svega 37 posto građana

ZAGREB – Opsežno terensko istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta pokazalo je da su hrvatski političari gotovo u potpunosti u raskoraku s razmišljanjima građana kojima se obraćaju. Dok je praktično cijela politička elita uglavnom zaokupljena ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i općenito procesom europskih integracija, najviše građana smatra da baš o tim temama političari previše govore. Čak i više nego o samima sebi i svojim interesima i foteljama. Od 1.500 ispitanika njih 27 posto bi željelo da političari puno manje pričaju o EU, jednako toliko ih ocjenjuje da premalo govore o nezaposlenosti, a 22 posto građana tvrdi da je tema životnog standarda premalo zastupljena u govorima hrvatskih političara.

S obzirom na te podatke, ne iznenađuje veliki pad popularnosti EU među građanima. Da se sada održava referendum o pristupanju EU, Hrvatska bi ostala izvan te asocijacije. Naime, samo je 45 posto ispitanih u IRI-jevom istraživanju, provedenom prije odgode pregovora, podržalo ulazak Hrvatske u Uniju dok ih se 44 posto izjasnilo protiv, a 11 posto je neodlučnih. Situacija za euroentuzijaste je još nepovoljnija kad se današnji rezultati usporede s onima iz lipnja 2003. godine, pet mjeseci uoči zadnjih parlamentarnih izbora. Tada je još čak 82 posto Hrvata bilo za, a samo 11 posto protiv pristupanja Europskoj uniji.

Glavni razlog rapidnog porasta euroskepticizma leži u činjenici da najviše ljudi (25 posto) vjeruje da bi im bilo gore kad bi Hrvatska postala članica EU, a još ih 19 posto misli da im ne bi bilo bolje. Da Hrvatska nije spremna za Uniju procijenilo je 17 posto ispitanih, sedam posto strahuje da će unutar EU Hrvati izgubiti svoja prava, a šest posto još je pesimističnije i uvjereno je da će nas Bruxelles iskorištavati.

No, rejting Unije čak je visok u odnosu na NATO. U lipnju 2003. godine ulazak u NATO podupiralo je 56 posto, a danas svega 37 posto građana. IRI-jevo istraživanje je ustanovilo da se 42 posto protivi hrvatskom članstvu u toj vojnoj organizaciji i to najviše zato što ne žele da pripadnici HV-a odlaze u druge zemlje (21 posto). Veliki troškovi takvog aranžmana također zabrinjavaju ljude, a pet posto ispitanih odgovorilo je da »neće ratovati za Busha«.

Percepcija vlastitog statusa krajnje je subjektivna stvar, ali činjenica je da mizernih devet posto Hrvata smatra da im se tijekom 2004. godine poboljšao životni standard. Njih 40 posto vjeruje da žive lošije, a 50 posto da je sve po starom.

Stoga je sasvim očekivani podatak da 65 posto ispitanih odgovorilo da Hrvatska ide u lošem smjeru, a samo njih 24 posto da je smjer dobar, što je za 10 postotaka manje nego u lipnju 2004. godine. Premijera Sanadera posebno će oneraspoložiti saznanje da 57 posto birača HDZ-a smatra da zemlja ide u krivom smjeru.

Potezi njegove Vlade i dalje nailaze na pretežno odobravanje 36 posto građana (42 posto u lipnju prošle godine), uglavnom ih ne odobrava 48 posto (39 posto u lipnju 2004.). Bolje nije prošao ni Sanader osobno, s čijim je potezima zadovoljno 37 posto hrvatskih državljana, a 47 posto ih ocjenjuje lošima. U pozitivne stvari Sanaderu je 32 posto uračunalo približavanje EU i još sedam posto vanjsku politiku. Na četvrtom mjestu u toj kategoriji je smjena ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. Istovremeno, ponašanje premijera tijekom afere u koju je bio upleten Žužul je najnegativnija strana njegovog angažmana, a tek nešto manje građana ocjenjuje da se Sanader »previše dodvorava EU«.

Ukratko, dva mjeseca prije lokalnih izbora HDZ ima puno više razloga za zabrinutost nego za zadovoljstvo.