Ova odluka nikako nije u središtu pozornosti jer se koplja lome oko ekonomije i političke opasnosti da Ustav EU-a ne prođe na referendumu u Francuskoj. Prema tome, odluka o misiji za Hrvatsku nije od prvorazredne važnosti. Osim toga, pitanje je hoće li se išta bitno mijenjati

Europski šefovi država i vlada dogovorili su se da u Hrvatsku pošalju svoju misiju koja će na terenu prikupiti podatke o suradnji Zagreba sa Sudom u Haagu. To će biti privremeno, ad hoc tijelo, organizirano po principu europske "trojke".

Austrija je ujedno bila i zemlja koja je ovaj prijedlog nametnula na neformalnoj večeri u utorak navečer. Lideri EU-a, koji su u vrlo teškim ekonomskim pregovorima oko Pakta stabilnosti za očuvanje zajedničke valute, mjera za poticanje vrlo slabe europske ekonomije, a također i strahovite teške debate o liberalizaciji usluga, relativno su lagano pristali na prijedlog austrijskog kancelara Wolfganga Schluessela.

Luksemburški premijer Jean Claude Juncker rekao je da će se ta skupina konzultirati i sa Zagrebom i s Haagom, zatim će izraditi izvještaj koji će podnijeti Vijeću ministara. "Ministri će tada donijeti odluku o suradnju koja će se sama po sebi nametnuti", rekao je. Juncker, premda premijer vrlo male zemlje, jedan je od najcjenjenijih europskih političara, jedini kojeg su prošle godine sve članice željele za šefa Europske komisije.

Vijeće je, ovom odlukom, izišlo u susret Zagrebu, želeći dati do znanja da je voljno pažljivije razmotriti argumente Sanaderove vlade. U donošenju ove odluke, bilo je važno što je Sanader za nju dobio podršku Europske pučke stranke, koja u Europskom parlamentu predstavlja europski desni centar, i čiji su prvaci uglavnom premijeri ili predsjednici zemalja zastupljenih na summitu EU-a.

Isto tako važno je i što je, nedavno, 17. ožujka, Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta vrlo povoljno reagirao na Sanaderovu diskusiju u kojoj je premijer tvrdio da njegova vlada čini apsolutno sve u potrazi za Gotovinom.

Najprije, ova odluka nikako nije u središtu pozornosti jer se koplja lome oko ekonomije i političke opasnosti da Ustav EU-a ne prođe na referendumu u Francuskoj. Prema tome, odluka o misiji za Hrvatsku nije od prvorazredne važnosti. Osim toga, pitanje je hoće li se išta bitno mijenjati.

Sad je ta misija ovdje, ali se čini da je kao i prije njezina formiranja, lopta opet ili još uvijek u dvorištu Sanaderove vlade. Opet sve ovisi o Hrvatskoj.

Prvo izvješće, kako se spominje, moglo bi se naći na stolu šefova europskih diplomacija najvjerojatnije u svibnju, dakle pri kraju luksemburškog mandata i, što nije nevažno, poslije lokalnih izbora u Hrvatskoj. Neki kažu da bi, štoviše, prvo izvješće misija mogla dati već u travnju.

Očekuje se, također, da će Britanija uoči svoga predsjedništva zaoštriti poziciju prema hvatanju Gotovine. Što se tiče Luksemburga, iz njihovih izvora doznajemo da je 17. ožujka ministar Jean Asselborn bio za to da Zagreb pokaže da je ispunio uvjete za otvaranje pregovora, te da je debata unutar njihova tima oko hrvatskog pitanja bila vrlo kratka. No, isto tako je očito da sad, kad su se šefovi država i vlada malo otvorili prema Hrvatskoj, nitko na nižim razinama neće ići protiv toga.

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić - komentirajući u srijedu odluku o uspostavi radne skupine EU-a - ocijenio je da ta odluka "ima dvije dimenzije". — S jedne strane, to je dobro da dobijemo jednog objektivnog promatrača koji će vidjeti što se kod nas događ. S druge strane, to pomalo smeta, jer to znači da nam ipak netko drugi mora pomagati da uvjerimo svoje prijatelje kako radimo upravo sve ono što nam nalažu naše međunarodno preuzete obveze — izjavio je Mesić. (H)