Policija je ponovno pod HDZ-ovom "šapom", a to je, u usporedbi sa stanjem prije njihova povratka na vlast, veliki korak natrag. U čistkama koje su u proteklih petnaestak mjeseci sustavno provođene smijenjeno je oko 250 "nepodobnih" policijskih rukovoditelja na svim razinama

Neki najnoviji potezi čelnih ljudi MUP-a i Ravnateljstva policije, ponajprije nedavno, po nalogu ministra Marijana Mlinarića, (ponovno) bavljenje Unutarnje kontrole MUP-a prvim čovjekom PU splitsko-dalmatinske Ivanom Merćepom i njegovim bliskim suradnikom i načelnikom Odjela gospodarskog kriminala Antom Gudeljom, smjene nekoliko čelnih ljudu PU zagrebačke (PUZ) zbog nereda prije, za vrijeme i nakon rukometne utakmice između Zagreba i beogradskog Partizana, ali i zbog, najblaže rečeno, čudnog ponašanja policije u nedavnom slučaju otmice i silovanja jedne Zagrepčanke, dio su šire priče koja zorno potvrđuje kako (ne) funkcionira MUP, odnosno, bolje reći, policija kojom ravna očito nesposobni i od prije, blago rečeno, sporni Ivica Franić.

A o tome kako (ne) funkcionira policija, ali i o nekim starim "grijesima" današnjih čelnih ljudi, ponajprije ravnatelja policije Ivice Franića, ali i ne samo njega, svjedoče i zanimljivi sadržaji brojnih anonimnih pisama koje smo u potonje vrijeme dobili od djelatnika MUP-a.

U MUP-u je najjača zagorska struja kojoj je na čelu bivši ministar unutarnjih poslova i HDZ-ov aktualni predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak, za kojega mnogi tvrde da je neformalni šef MUP-a. Jedan od važnijih članova Jarnjakove struje je pomoćnik ministra Zlatko Gledec kojemu su, doduše, novom organizacijom djelomično oduzete neke ovlasti, a u posljednje se vrijeme govorilo i da odlazi iz MUP-a. Ključni čovjek zagorske, odnosno Jarnjakove struje, po svemu sudeći, jest zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić za kojega se tvrdi da de facto vodi policiju. Bukvić je do 2000. godine bio načelnik PUZ-a, a tijekom njegova šefovanja dogodio se najveći broj neriješenih mafijaških ubojstava. Osim toga, protiv njega je bila podnesena i kaznena prijava zbog zloupotreba položaja prigodom privođenja tzv. zločinačke organizacije 1999. godine. Njegov tadašnji zamjenik Dubravko Novak, koji je ovih dana smijenjen, nakon smjene vlasti vraćen je na isto mjesto u PUZ-u. U vrijeme kad je ubijen Milan Levar Novak je bio prvi čovjek PU ličko-senjske, ali s obzirom da, kako tvrde bolje upućeni, nije poduzeo ništa kako bi se se taj slučaj razriješio, očito ne slučajno, zbog toga je bio smijenjen. Aktualni šef PUZ-a Krešimir Šulc se zbog nedavnih propusta, to je posve jasno, morao prvi naći na udaru ministra Mlinarića, odnosno biti smijenjen, ali to se nije dogodilo zbog toga jer ga štiti moćni Jarnjak, ali i zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić koji je, usput rečeno, i Šulcov kum. Protiv Šulca je svojedobno bio pokrenut i stegovni postupak zbog prometne nesreće koju nije prijavio. Zbog toga je bio suspendiran, a nakon povratka prvo je smijenio svoga bivšeg šefa, ali i sve ostale koji su bili "krivi" za njegovu suspenziju. Značajno mjesto u zagorskoj struji zauzima i Jarnjakov kum Josip Bukvić koji je od 2004. godine načelnik interventne policije. Usput rečeno, interventnu policiju koja je, uz pomoć njemačke policije, vrhunski obučena i opremljena namjerava se znatno reducirati. Sve u svemu, Jarnjakova zagorska struja je, kako tvrde naši izvori, dominantna unutar ministarstva i uglavno se oslanja na kadrove iz specijalne policije.

Na čelu druge po snazi struje u MUP-u, one varaždinske, nalazi se aktualni ministar Marijan Mlinarić čijim radom, navodno, već duže nije zadovoljan premijer Ivo Sanader. Pripadnik Mlinarićeve struje je načelnik njegova kabineta Dražen Krtenjak koji se u Varaždinu, zajedno s ministrovim sinom, zaposlio u policiji prije 2000. godine, dakle u vrijeme kad je na snazi bila odluka Matešine vlade o zabrani primanja novih ljudi u državne službe. Krtenjakov protukandidat za načelnika kabineta ministra bio je izvjesni Kvakić koji je trenutačno načelnik jednog odjela u PUZ-u, a pamti ga se i po tome što se u bivšem SZUP-u bavio "obradom" medija i novinara. Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun ministrov je kadar, a da dolazi na to mjesto. znalo se i prije formalnog raspisivanja natječaja. Ministar je iz Varaždina doveo i načelnicu Cujzek kojoj je povjerio Upravu materijalno-financijskih poslova. Ona mu je svojedobno za vrijeme županovanja bila šefica financija. Jedan od rijetkih koji je preživio "sječu" načelnika policijskih uprava je šef PU varaždinske Vitez. U članove varaždinske, odnosno Mlinarićeve struje, ubraja se i načelnik Uprave kriminalističke policije Dragutin Cestar koji je, usprkos protivljenju Ivana Jarnjaka i zamjenika ravnatelja policije Jakoba Bukvića, na višim razinama jedan od rijetkih koji je preživio smjene.

Što se tiče preostalih dviju struja, a to su dalmatinska i slavonska, one su, pogotovo slavonska, znatno slabije od zagorske i varaždinske. Neformalni šef MUP-ove dalmatinske struje je HDZ-ov potpredsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, a njegove glavne uzdanice su ravnatelj policije Ivica Franić, pomoćnik ministra za EU integracije Filip Dragović, koji je, usput rečeno, samo nekoliko mjeseci bio i načelnik Uprave za granice, te glavni MUP-ov kadrovik Ante Delipetar. Dragović, kako tvrde naši izvori iz MUP-a, na ključna mjesta dovodi kadrove iz doline Neretve, ponajprije iz Metkovića, a navodno je uglavnom riječ o njegovim kumovima i školskim kolegama. Što se pak tiče glavnog kadrovika Delipetra, i on navodno zapošljava rodbinu i prijatelje, a bolje upućeni tvrde da mu je stranački kriterij najbitniji.

Što se tiče novoprovedene reorganizacije MUP-a, njome se nije ništa postiglo, naprotiv. Samo se povećao broj pomoćnika ministra, kojih je trenutačno pet ili šest, i to je sve. Doduše, taj bi se broj uskoro mogao i povećati jer bi navodno i aktualni načelnik Uprave za tehniku Željko Fiolić, koji je, usput rečeno, rođak HDZ-ova saborskog zastupnika i poduzetnika Stjepana Fiolića, i koji je, navodno, iskoristio svoju poziciju za uhljebljenje svoje supruge i sestre, uskoro trebao zasjesti u fotelju pomoćnika ministra. I još jedna zanimljivost. Protiv načelnika unutarnje kontrole MUP-a Željka Cvrtile svojedobno je bio pokrenut stegovni postupak, ali...

Bez obzira što aktualna HDZ-ova vlast odbacuje tvrdnje o ponovnoj politizaciji policije, puno toga upućuje na zaključak da su ipak u pravu oni koji tvrde suprotno. Inače, u razdoblju od 2000. do 2003. godine, prema dostupnim nam podacima, ni jedan policijski rukovoditelj, od ravnatelja policije pa do zamjenika načelnika sektora i odjela u policijskim upravama, nije bio aktivni član bilo koje stranke. Tako se, recimo, bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić još 2000. godine, kad je postao načelnik PU splitsko-dalmatinske, iščlanio iz SDP-a.

Povratkom HDZ-a na vlast ponovno stranački kriterij postaje ključni, a u prvom intervjuu neupućeni ministar Mlinarić, koji je očito jedan od najvećih kadrovskih promašaja premijera Sanadera, najavljuje ukidanje ravnatelja i ravnateljstva policije. Od toga se odustaje nakon upozorenja, odnosno intervencije OESS-a (koji ima monitoring nad policijom) i Europske komisije. Ministar Mlinarić je i član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, a to znači da je i na čelu Savjeta za koordinaciju sigurnosnih službi. To je suprotno demokratskoj praksi jer je ista osoba u Vladi — ministar (političar) — zadužena i za nacionalnu sigurnost (sigurnosne agencije) i za javnu sigurnost (policija), a to nije ni u skladu s odredbama Zakona o sigurnosnim službama.

Posebno su zanimljivi podaci do kojih smo došli, a koji se odnose na stranačku pripadnost (ZNA SE) današnjih policijskih rukovoditelja, od kojih je većina "vjerna" HDZ-u, ali i način na koji su neki "nepodobni" načelnici PU-a smijenjeni. Članovi vladajuće stranke su ravnatelj policije Ivica Franić i njegov zamjenik Jakob Bukvić, te načelnik PU splitsko-dalmatinske Ivan Merćep i svi njegovi bliži i dalji suradnici. A HDZ-ovom iskaznicom se diči i načelnica PU bjelovarsko-bilogorske Marija Galić, koja, usput rečeno, do dolaska na čelo PU-a uopće nije radila kao policajka, nego kao administratorica u upravnim poslovima. Osim čelnih ljudi policije i većina niže rangiranih policijskih rukovoditelja po svim policijskim upravama ili su bili članovi HDZ-a ili su neposredno prije imenovanja potpisali pristupnicu.

Što se tiče smjene "nepodobnih" policijskih rukovoditelja, što je HDZ temeljito proveo, otkrili smo nekoliko vrlo zanimljivih slučajeva koji zorno podsjećaju na ponašanje "starog" HDZ-a. Tako je, recimo, jednom smijenjenom načelniku u Ravnateljstvu policije, koji je, usput rečeno, završio srednju policijsku školu i akademiju, te cijeli radni vijek proveo u policiji, ministar Mlinarić doslovce rekao: "Ne možeš ostati na svojoj poziciji zato što si u doba HDZ-a (90-ih) nekoliko puta odbio zapovijedi." A kad mu je "nepodobni" načelnik pokušao objasniti da je "po Zakonu o policiji policajac dužan postupati po zakonu, a ne po zapovijedi", ministar Mlinarić mu je odgovorio "domoljubnim" pitanjem: "A kako bi bilo da je vojska odbila zapovijed u Oluji?"

Sve u svemu, policija je ponovno pod HDZ-ovom "šapom", a to je, naravno, u usporedbi sa stanjem prije njihova povratka na vlast, veliki korak natrag. Najbolja potvrda za to je činjenica da je u čistkama koje su u proteklih petnaestak mjeseci sustavno provođene smijenjeno oko 250 "nepodobnih" policijskih rukovoditelja na svim razinama.

Od svih policijskih uprava najtemeljitije je "počišćena" PU splitsko-dalmatinska. Za nju je izravno, navodno po nalogu premijera Sanadera, bio zadužen ravnatelj policije Ivica Franić koji je od kandidata za rukovodeće poslove tražio da u svoje biografije, koje je, hvalio se Franić, "slao na odluku premijeru Sanaderu jer mu je to važan PU", svakako upišu da su članovi HDZ-a. A od onih koji nisu bili članovi HDZ-a tražio je da se učlane ili da u svome životopisu bar napišu "da podržavaju politiku predsjednika Vlade Ive Sanadera".

A da je premijer Sanader doista i bio posebno "zainteresiran" za PU splitsko-dalmatinsku, svjedoči slučaj bivšeg dugogodišnjeg šefa krim-policije Ante Belaka koji nam je i osobno potvrdio da je njegovu smjenu tražio premijer Sanader. To i ne čudi s obzirom da se Belak bavio i nekim Sanaderovim intimusima protiv kojih su, zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjiva djela, bile podnesene i kaznene prijave. Da nije bilo toga, neki od njih bi danas vjerojatno bili članovi Sanaderova kabineta.