BANSKI DVORI PRORAČUNSKU KRIZU RJEŠAVAJU ŽURNOM PRIVATIZACIJOM NACIONALNE NAFTNE KOMPANIJE

Slična situacija dogodila se i prije četiri godine kad je tadašnja Vlada Ivice Račana umjesto na burzi 16 posto dionica domaćeg telekoma prodala Deutsche Telekomu. Prodajom dionica Ine Vlada smanjuje utjecaj na cijenu goriva

ZAGREB – Vlada ipak neće, kako to trenutno nalaže zakon, prodavati dionice Ine na burzi nego će do kraja godine paket dionica te naftne kompanije prodati jednom ulagaču i to navjerojatnije mađarskom MOL-u koji je već vlasnik 25 posto plus jedne dionice Ine. U Banskim dvorima donesena je odluka, potvrdilo nam je nakoliko izvora bliskih Vladi, ali i domaćoj naftnoj kompaniji, da se promijeni zakon o privatizaciji Ine koji propisuje prodaju 15 posto dionica na burzi te da se do kraja godine određeni postotak Ininih dionica proda jednoj kompaniji. Službenu potvrdu ove informacije u Vladi nismo uspjeli dobiti, samo nam je rečeno da će druga faza privatizacije Ine započeti u drugoj polovici ove godine.

No, čini se da će umjesto početka prodaje Inih dionica na burzi 4. lipnja, Vlada u to vrijeme birati konzultanta koji će joj pomoći u drugoj fazi privatizacije najveće domaće kompanije. Takva je Vladina odluka razumljiva s obzirom da je prodaja »u paketu« jednom ulagaču puno brži način da se unovče Inine dionice i da država do kraja godine dobije planirana sredstva u proračun, što bi bilo poprilično neizvjesno ako bi se išlo na na burzu, jer je nemoguća prodaja u predviđenim rokovima, odnosno u lipnju ove godine. S obzirom da nije izabrala savjetnika za prodaju na burzi, niti je pripremljen Inin službeni prospekt, Vlada bi morala ponovno prolongirati rokove i malo je vjerojatno da bi do isteka ove proračunske godine ubrala taj novac.

Zasad se najizglednijim kandidatom za kupnju još jednog paketa Ininih dionica čini mađarski MOL koji je već godinu i pol Inin strateški partner jer je za kontrolni paket dionica Ine u studenome 2003. godine platio 505 milijuna dolara. No, od ulaska u Inu još nije odustao ni austrijski OMV koji je za isti paket nudio 425 milijuna dolara, ali je i nakon poraza u prvoj fazi slao signale da želi biti jedan od vlasnika Ine.

I dok MOL-u ide u prilog činjenica da je već 16 mjeseci vlasnik Ininih dionica, te da je nedavno zajedno s Vladom potvrdio plan restrukturiranja Ininih rafinerija vrijedan i do 900 milijuna kuna, u OMV-u sasvim sigurno računaju na bliske političke veze hrvatskog i austrijskog premijera, što ne znači da i Mađari ne pokušavaju lobirati preko svojih političara. Neće se moći zanemariti ni činjenica da je MOL i prvi put financijskom snagom svoje ponude pokazao da je njegov interes puno ozbiljniji od austrijskog. Uz to malo je vjerojatno da će vratiti uloženi novac ukoliko u Inu pusti drugog ravnopravnog partnera i da bi se Vlada bez njegova pristanka odlučila mijenjati zakon, odnosno uvjete pod kojima je ušao u Inu. MOL je nedavno prodao svoj plinski sektor pa vjerojatno neće imati problema s kapitalom za ulaganje u Hrvatsku, pogotovo ako će nova transkacija značiti stjecanje većinskog paketa u Ini. No, koliki će paket, odnosno postotak dionica država prodavati jučer nismo uspjeli doznati.

Ukoliko će se ići na to da MOL stekne većinski paket, odnosno više od 50 posto dionica, Vlada će na prodaju ponuditi 25 posto dionica. Kad bi taj paket uspio kupiti OMV to bi značilo da bi u Ini s državom vlasništvo ravnopravno dijelila dva partnera iz regije, ali je takav rasplet situacije ipak malo manje vjerojatan. O postotku dionica što će se prodavati odlučivat će novac koji Vlada želi zaraditi, ali ona neće moći zaboraviti ni to da će svaki veći paket značiti i vlasnika iz inozemstva koji će onda samostalno odlučivati o poslovanju Ine i to u trenutku kad se može očekivati samo rast cijena goriva zbog rasta cijena nafte. U takvoj će situaciji Vlada teže moći zatražiti od Ine da pronađe »unutarnje rezerve« i unatoč rastu cijena sirove nafte zadrži gorivo na starim cijenama. No, veću snagu strateški će partner imati i ako mu Vlada proda samo 15 posto dionica, odnosno ako stekne 40-postotni udio.

Ako Vlada proda još 25 posto dionica Ine državi će nakon što braniteljima i zaposlenima da po sedam posto, ostati 36 posto dionica Ine. Ukoliko umirovljenici za povrat duga dobiju najavljenih 14 posto, državni bi udio pao na 22 posto. No, ako se Vlada odluči na prodaju samo 15 posto dionica u drugoj fazi privatizacije, značit će to da joj na kraju ostaje 32 posto dionica Ine.

Prodaja dionica Ine i ove bi godine mogla biti jedini značajan privatizacijski prihod, od planirane četiri milijarde kuna, jer je država u prva tri mjeseca uspjela prodati samo tri tvrtke iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i to »Belje«, PIK Vrbovec i »Lovor« iz Lombarde, s time da privatizacije »Belja« i PIK-a traju već godinama, a pregovori s »Agrokorom« Ivice Todorića počeli su još prošle godine. Osim toga ti su privatizacijski prihodi s obzirom na ukupne financijske planove poprilično beznačajni. Kako je teško povjerovati da će Vlada u ovoj godini uspjeti prodati planiranih 20 tvrtki u kojima je država većinski vlasnik, još nevjerojatnije zvuče prošlogodišnji planovi o najavi brze privatizacije. Naime, Vlada je i u Memorandumu MMF-u, ali i u svom Pretpristupnom ekonomskom programu najavila da će do kraja lipnja ove godine prodati sve tvrtke u kojima ima udjele manje od 25 posto, te da će do kraja godine prodati poduzeća u kojima je država većinski vlasnik. Uz to u godinu dana još nije donesena odluka o Sunčanom Hvaru, niti je zaključen ugovor s jedinim preostalim kandidatom (EPH) za prodaju Slobodne Dalmacije, a povučeni su natječaji za prodaju KIM-a i »Sladorane«. Novi je pak predsjednik upravnog odbora Fonda za privatizaciju i potpredsjendik Vlade za gospodarstvo Damir Polančec najavio da će ubrzati privatizaciju, ali hoće li se tako dogoditi tek treba vidjeti. Posljednjih dana pojavile su se spekulacije da se radi toga priprema i smjena na čelu HFP-a, ali potvrdu takve vijesti iz Vlade nismo uspjeli dobiti.