OPASNOST Šprlju (SDP) prijavio HSP, Šuicu (HDZ) prijavio SDP... Osim slučajeva Čačića i Ferenčaka, dobar dio prijava upućuje na međustranačke obračune u osvit lokalnih izbora, pa stoga dr. Josip Kreger upozorava na opasnost od političke zloporabe Povjerenstva

Prva inicijativa novog Povjerenmstva za odlučivanje o sukobu interesa već je zaustavljena. Ambiciozna najava da će se na Internetu objaviti imovinske kartice svih 1147 državnih i lokalnih dužnosnika naišla je ovih dana na nepremostivu prepreku: pokvario se server, novi je užasno skup i objavljivanje na Internetu zasad će pričekati bolja vremena. U međuvremenu, bliže se lokalni izbori i Povjerenstvo se prihvatilo pedesetak predmeta o sukobu interesa, među njima i protiv 14 državnih i lokalnih dužnosnika.

Ako se izuzmu prijave Radimira Čačića i Srećka Ferenčaka, zastupnika HNS-a koji su osobno zatražili mišljenje o njihovim, u javnosti naširoko razglabanim slučajevima, dobar dio ostalog materijala upućuje na međustranačke obračune. U osvit lokalnih izbora dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlju (SDP) prijavio je lokalni HSP. Zauzvrat, lokalni dubrovački SDP prijavio je HDZ-ovu gradonačelnicu Dubravku Šuicu. Udruga "Eko Kvarner" koja se u predsjedničkoj kampanji angažirala uz bok Jadranki Kosor, podnijela je prijavu protiv SDP-ovca Slavka Linića, a stranke su glavni akteri prijava i u općini Muć, u gradu Hvaru, u Koprivničko-križevačkoj županiji i gradu Križevcima, dok se tri anonimne prijave vežu uz Požegu gdje su na udaru dužnosnici SDP-a, HDZ-a i HSP-a.

Iako je predsjednik Povjerenstva Josip Leko novinarima najavio da bi neke prijave protiv stranačkih dužnosnika mogle pričekati vrijeme nakon lokalnih izbora, očita je tendencija da bi se ovo Povjerenstvo ponovno koristilo kao poligon za političke obračune. Takvu opasnost primijetio je i Josip Kregar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autor Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

"Postoji opasnost od političkih obračuna preko Povjerenstva što dovodi u pitanje njegovu osnovnu svrhu i može ga u budućnosti svesti tek na jedan od saborskih odbora", rekao je Kregar, dodavši kako je te opasnosti bio svjestan i pri pisanju zakona. Budući da zakon sam po sebi ne štiti povjerenstvo od političkog utjecaja, Kregar apelira na kategoriju koja teško hvata korijen na domaćoj političkoj sceni: "Bitan je stupanj razumijevanja stranaka o tome da je njihov rad podvrgnut sudu javnosti i da će javnost vidjeti koje političke stranke daju doprinos ozdravljenju društvene i političke klime."

Upravo je utjecaj javnosti glavni adut koji može Povjerenstvu pomoći da se odupre političkim pritiscima i pokušajima da se to tijelo instrumentalizira u političke svrhe. Svaka odluka o sukobu interesa protiv jednog stranačkog dužnosnika može donijeti političke bodove stranci koja je protiv njega podnijela prijavu. Zbog te opasnosti upitna su i očekivanja u vezi s djelovanjem Povjerenstva.

A predsjednik tog ukletog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje nikad zapravo nije proradilo, Antun Kapraljević, misli kako je najveća šansa novog Povjerenstva u tome što u ovom sastavu ono uvijek ima potrebne četiri ruke za donošenje odluka. "U našem povjerenstvu sjedilo je šestero članova i uvijek je glasovanje bilo izjednačeno", podsjetio je Kapraljević, nabrojivši ipak i nekoliko problema koji bi mogli otežati i usporiti rad novog Povjerenstva.

Na prvom mjestu nalazi se nedefiniran status samog Povjerenstva, nije osigurana njegova neovisnost i još uvijek previše ovisi o Saboru. "Povjerenstvo nema proračun, nema natječaj za primanje novih ljudi, a iz Opatičke je premješteno u jednu prostoriju u zgradi Sabora. Bez osam do deset ljudi ono ne može ozbiljno početi s radom", kazao je Kapraljević, napomenuvši kako se bez sustavne istrage sve svodi na paušalno ocjenjivanje. "Da bi Povjerenstvo provelo istragu, moraju mu pomoći sva državna tijela, od USKOK-a do Državnog odvjetništva."

Zbog manjka financija i ljudi, kao i zbog ovisnosti o Saboru, Kapraljević je ipak skeptičan u vezi s kvalitetnim funkcioniranjem tog tijela. U ovom trenutku u Povjerenstvu je zaposleno troje ljudi koji, prema Kapraljevićevu mišljenju, teško mogu obaviti golem posao prikupljanja imovinskih kartica od 1200 lokalnih dužnosnika na odlasku, a potom i od novih dužnosnika koji će doći nakon lokalnih izbora.

Ipak, svaka konkretnija ocjena djelotvornosti novog Povjerenstva morat će pričekati još neko vrijeme, odnosno prve konkretne poteze u vezi s pedesetak prijava koje su stigle na adresu tog tijela. I sam predsjednik Josip Leko upozorio je kako se veoma teško može uhvatiti u koštac sa zahtjevnijim predmetima, primjerice privatizacijom nekih banaka i tome slično. Ne samo zato što nema logističke mogućnosti za takvu istragu nego prije svega zato što takve stvari spadaju u domenu pravosuđa ili saborskog istražnog povjerenstva. Antun Kapraljević upozorava kako ne treba brkati rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa sa saborskim istražnim povjerenstvima. "Utaja poreza, mito, korupcija ili nezakonito bogaćenje nisu sukob interesa. Istražna povjerenstva samo su aduti oporbe u situaciji kad svi organi vlasti, od policije do pravosuđa, ne funkcioniraju", zaključio je Kapraljević.