Večernji list: 11. 04. 2005.

EKONOMSKA POLITIKA Vladi su ostala samo dva mjeseca za smanjivanje proračunskog deficita i uvođenje barem nekih mjera koje traži Međunarodni monetarni fond

Istječe MMF-ov rok Vladi

Autor: Deana Knežević

Ministar financija Ivan Šuker u Washingtonu će potkraj ovog tjedna pokušati spasiti vjerodostojnost ekonomske politike hrvatske Vlade

S čime hrvatsko izaslanstvo potkraj ovoga tjedna putuje u Washington na proljetno zasjedanje MMF-a? Pretpostavke su da se u kabinetima Banskih dvora i Ministarstva financija priprema cjelovit paket mjera koje bi trebale dovesti do povećanja proračunskih prihoda, a i do smanjivanja pojedinih grupa rashoda.

Dobiveno 90 dana

Hrvatska bi ove godine trebala proračunski deficit spustiti s lanjskih 4,9 na 3,7 posto BDP-a, no upućeni ekonomski analitičari uvjeravaju nas da sadašnji trend nije smanjivanje, nego daljnje povećanje proračunskog deficita.

Vidjevši što se događa, MMF je u ožujku odobrio svojevrstan politički dar Vladi, produljivši na tri mjeseca rok za zaključivanje revizije stand-by aranžmana. Sanaderova ekipa dobila je još 90 dana za pripremu mjera koje bi mogle spustiti proračunski deficit, što samom premijeru omogućuje da bez prevelikog opterećenja obavi lokalne izbore. Ali ni na MMF-ovu skupštinu 16. i 17. travnja hrvatsko izaslanstvo, na čelu s ministrom Šukerom i guvernerom Rohatinskim, ne može doći baš praznih ruku.

Do lipnja je još vrlo malo vremena, pogotovu s obzirom na političku osjetljivost mjera koje Vlada mora poduzeti. Osim što dotad mora vidjeti na koji način poboljšati naplatu državnih prihoda, Vlada mora pridobiti umirovljenike na promjenu načina indeksacije mirovina, te uvjeriti javnost da se postojeći zdravstveni sustav neće održati bez novih mjera štednje.

Smanjenje investicija

Pojedini analitičari upozoravaju da bi Vlada morala u istom paketu predložiti i smanjivanje investicija te se rastati od nekih stalnih gubitaša.

Isti analitičari tvrde da se MMF vrlo benevolentno ponio prema Hrvatskoj, s obzirom da do ožujka nisu bile provedene ni takozvane prethodne radnje. Takozvana švicarska formula za obračun mirovina već je, naime, trebala biti u primjeni. Neki pak pretpostavljaju da se Vlada nije žurila s takvim mjerama oslanjajući se na to da će 17. ožujka početi pregovori s Europskom unijom. No u stručnim se krugovima smatra da je takva računica potpuno pogrešna jer da će Europska unija inzistirati na urednom ispunjavanju obveza preuzetih aranžmanom s Fondom čak i ako pregovori počnu u lipnju.

Crni scenarij međutim još nije dokraja isključen. Ako Vlada ne bi priredila mjere za smanjivanje proračunskog deficita, naglo bi kočnicu morala povući središnja banka. A to znači da bi bila uvedena prisilna proračunska štednja. Riječ štednja, koja se sada u govoru političara i u ekonomskoj politici malo kad rabi, preko noći bi postala aktualna, i to u drastičnoj verziji kakvu je sada teško zamisliti.

Proračun spašava prodaja još 15 posto dionica Ine

Budući da Vlada nije uspjela "disciplinirati" državne financije situacija će se, prema informacijama Večernjeg lista, pokušati riješiti prodajom još 15 posto dionica Ine. Dionice će se, nakon lokalnih izbora, u lipnju ili srpnju, vjerojatno prodati izravnom pogodbom, i to mađarskom MOL-u. Iako je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević nedavno izjavio kako će se dionice prodati na burzi, ponovno će se zaobići burzovna prodaja, a za to je uvjet izmjena Zakona o privatizaciji Ine, što će se vjerojatno dogoditi po hitnom postupku. Iako i austrijski OMV pokazuje interes za vlasnički ulazak u Inu, njegove se šanse čine simboličnima. Mađarski je MOL 2003., podsjećamo, za 505 milijuna dolara, postao vlasnikom 25 posto + jedne dionice. (S.M.)