Vjesnik: 13. 04. 2005.
Odluka u svibnju, mišljenje Carle del Ponte najvažnije
Europski diplomati se nadaju da će Hrvatska što prije, kroz dokaze o nedvojbenoj suradnji s Haaškim sudom, omogućiti Dvadesetpetorici odluku o početku pregovora
Na prvom sastanku ne mog
u se očekivati spektakularni zaključci. Obje strane će se međusobno ispitati i iznijeti svoja razmišljanjaZAGREB - Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović 26. travnja će se u Luxembourgu prvi put sastati s radnim tijelom Europske unije zaduženim za kontrolu hrvatske suradnje s Haaškim sudom. No, taj sastanak neće biti ključan niti sudbonosan; hrvatska ministrica će prvi put sjesti za stol sa starim znancima, ali i posebnom formatu i to prvi put. Odluka o tome surađuje
li Hrvatska s Haaškim sudom u mjeri dovoljnoj za otvaranje pregovora s Europskom unijom neće se donijeti na prvom sastanku. Svoje mišljenje članice EU-a formirat će tijekom svibnja.»Mislim da se na prvom sastanku ne mogu očekivati neki spektakularni zaključci. Obje strane će se međusobno ispitati i iznijeti svoja razmišljanja«, smatra hrvatska diplomacija. No, unatoč ovoj početnoj fazi »ispipavanja terena«, diplomati na Zrinjevcu priznaju da vremena baš i nema mnogo.
»Ova situacija se mora riješiti vrlo brzo. Europska unija će nakon što skupi dovoljno informacija odluku o hrvatskoj suradnji formirati najvjerojatnije tijekom svibnja, kako bi formalna odluka mogla biti pripremljena za lipanj«, rekao nam je jedan hrvatski diplomat. Kolinda Grabar-Kitarović u Luxembourg putuje i zbog prvog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, tijela koje kontrolira provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U međuvremenu, europska diplomacija dugo nije znala na kojoj će razini sastaviti radno tijelo za Hrvatsku. Prema neslužbenim najavama, hrvatsku ministricu će u Luxembourgu dočekati šefovi diplomacija Velike Britanije, Luksemburga, Austrije, predstavnik Europske komisije i Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
Europski diplomati s kojima smo razgovarali kazali su nam kako se nadaju da će Hrvatska što prije, kroz dokaze o nedvojbenoj suradnji sa Sudom u »slučaju Gotovina«, omogućiti europskoj 25-orici odluku o početku pregovora. No, kako su naglasili, »nešto mora biti na stolu«. Osim toga, Europska unija će, naglašeno je, bez obzira na novoosnovano tijelo, svoje mišljenje formirati najvećim dijelom na temelju mišljenja glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte i Haaškoga suda, rečeno je Vjesniku.
Iako je teško pretpostaviti kako će prvi sastanak izgledati, izvjesno je da će EU-sugovornike zanimati što je u međuvremenu učinjeno u vezi s lociranjem odbjegloga generala. EU, naime, i dalje vjeruje tvrdnji Carle del Ponte da se Gotovina nalazi unutar dosega hrvatskih vlasti. Također nije poznato kakve je odgovore na moguće upite pripremila ministrica Grabar-Kitarović, no vjeruje se da će oni biti na tragu onoga što je izjavio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je rekao kako Hrvatska mora uvjeriti EU da je učinila sve u traganju za Gotovininim financijerima i pokrenuti akcije protiv svih koji su štitili haaške bjegunce poput Ivice Rajića i onih iz »ahmićke skupine«.
Da će EU tražiti dodatne dokaze o suradnji najavio je i povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn izrazio je nadu da će Hrvatska »već ove godine početi pregovore s Europskom unijom«. Još je jednom naglasio važnost suradnje s Haaškim sudom, te ustvrdio da politika uvjetovanosti daje rezultate: SCG je izručio Haagu 12, a BiH osam optuženika.
Bruno Lopandić