LOŠA OCJENA ZA PROVEDBU STAND-BY ARANŽMANA OTVORILA BI NOVI PROBLEM

Početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom i stand-by aranžman Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom, usko su povezani. Među ostalim, i zbog toga što je Europska komisija prošlog proljeća "sugerirala" Hrvatskoj kako bi joj sklapanje stand-by aranžmana bilo nužno ako želi postati kandidat za EU. Čelnici EU-a, naime, ekonomska pitanja u "problematičnim zemljama" sve više stavljaju pod nadzor "svjetskog financijskog policajca". Stoga o mišljenju MMF-a ovisi u dobrom dijelu i ekonomska ocjena EU-a o nekoj zemlji, a ako Hrvatska ne ispuni glavne kriterije iz stand-by aranžmana, general Gotovina više ne bi bio jedina "prepreka" Hrvatskoj na putu u EU.

Jedan od tih glavnih kriterija je svakako ispunjavanje odredbe o smanjivanju deficita državnog proračuna na razinu od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini. Nakon što je fiskalni deficit u 2004. za 0,4 posto BDP-a premašio ciljani iznos, MMF je to velikodušno propustio penalizirati. Međutim, zbog toga će svakako biti oštriji u ocjenjivanju rezultata u ovoj godini.

Svoju dobru volju prema aktualnoj Vladi, čelnici MMF-a su pokazali i prolongirajući za tri mjeseca ocjenu provođenja stand-by aranžmana za prvi kvartal ove godine - s ožujka na lipanj. Ta ocjena je, naime, u nizu važnih pokazatelja trebala biti negativna, a očigledno je kako politički savjetnici MMF-a nisu htjeli značajnije nauditi Hrvatskoj. Ne samo zbog osjetljivog procesa ulaska Hrvatske u EU, već i zbog želje da Hrvatsku ne označe "lošim ekonomskim đakom", što bi imalo loše reperkusije na međunarodnom ekonomskom tržištu. MMF je jasno sugerirao Hrvatskoj da bi zbog postizanja budžetskog deficita od 3,7 posto BDP-a u ovoj godini trebalo smanjiti troškove zdravstva, a jedan od načina je povećanje participacija za pružene usluge. Također se savjetuje i odustajanje od usklađivanja mirovina s nominalnim rastom plaća, prelaskom na proračunski jeftiniju "švicarsku formulu".

Kada dužnosnike Ministarstva financija pitate za promjenu u zdravstvenom sustavu, oni službeno kažu kako se na tome radi u Ministarstvu zdravstva. Neslužbeno, pak, može se doznati da će se od iduće godine, a možda i prije, ipak ići ne povećanje participacije, te ulazak 10 do 20 posto osnovne zdravstvene usluge u dopunsko osiguranje. U HDZ-u su i te kako svjesni da bi preveliko povećanje participacije najvjerojatnije značilo i izborni poraz te stranke, i stoga tvrde kako će povećanje participacije biti postupno, a ne radikalno. Doduše, u Vladi postoje mišljenja i da bi bilo moguće zadržati sadašnji opseg zdravstvenih usluga u primarnom osiguranju, ali bi tada trebalo provesti jaču racionalizaciju sustava, što bi naišlo na jak otpor liječničkog lobija u koji se HDZ ne želi dirati ako baš ne mora.

Zanimljivo je čuti gotovo "poluslužbeno" opravdanje koje dolazi iz Vlade kada je u pitanju visina trošarina. Naime, u Vladi već polako postaju svjesni da ovako visoke trošarine negativno utječu na njihovo prikupljanje, jer je fleksibilno sivo tržište brzo reagiralo na njihovo povećanje. Međutim, tvrde u Vladi, trošarine je "nemoguće" smanjiti, jer upravo Europska unija inzistira na njihovom stalnom povećanju kako bi se do ulaska u EU izjednačile, pogotovo u duhanskoj industriji, sa zemljama Unije. A šverc iz BiH je, napominju, teško spriječiti, jer svaka bakica u ovoj situaciji može zaraditi gotovo dvije mjesečne mirovine švercajući jednu šteku cigareta dnevno.