JURIŠ Kad se pobroje sva prava koja temeljem Zakona imaju saborski zastupnici, ne čudi što se na posljednjim parlamentarnim izborima u izbornu utrku uključilo više od 5000 kandidata, tako da je na jednu fotelju jurišalo čak njih 35

Kad se pobroje sva prava koja temeljem Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika imaju hrvatski zastupnici, doista ne čudi zašto se, primjerice na posljednjim parlamentarnim izborima, u izbornu utrku uključilo više od pet tisuća kandidata, tako da je na jednu zastupničku fotelju jurišalo njih čak 35. I taj podatak svjedoči da se politika u Hrvata definitivno doživljava kao zona lagodnog življenja, a saborska klupa čini se kao jedan od najlakših, najunosnijih i socijalno najzaštićenijih poslova.

Prosječna plaća zastupnika je oko 13.000 kuna, no kad se na nju nakaleme dodaci za članstva u odborima, zastupnički paušal, naknada za odvojeni život i ostale povlastice, ona raste još tri, četiri ili pet tisuća kuna. Zastupnički paušal je neoporeziv, iznosi 1700 kuna, a zastupnici i nakon prestanka mandata dobivaju šest mjeseci punu plaću, a sljedećih šest mjeseci pola plaće.

Prema Vladinoj odluci naknadu za odvojeni život od 1000 kuna imaju svi zastupnici koji žive više od 50 kilometara od Zagreba, a za vrijeme zasjedanja Sabora smješteni su u vlastitim ili državnim stanovima. U praksi ta se odluka primjenjuje na osnovi vrlo širokog tumačenja saborskih stručnih službi pa naknadu od 1000 kuna dobivaju svi zastupnici, njih više od 60, koji žive najmanje 50 kilometara od Zagreba, bez obzira imaju li u mjestu prebivališta užu obitelj ili žive sami. Zastupnicima koji imaju prebivalište 50 kilometara izvan Zagreba, Sabor plaća stan u metropoli. Cijena takvog stana je oko 2500 kuna mjesečno za najamninu plus 500 kuna za režije. Uza sve to, narodni poslanici uživaju i povlasticu besplatnog prijevoza po cijeloj zemlji (zrakoplovima, brodovima, vlakovima, autobusima), a snose im se troškovi za kilometražu koju za dolazak na sjednice prijeđu vlastitim automobilom.

Dok ostali građani danas masovno strahuju od dana kad će morati u mirovinu, jer tim trenutkom postaju gotovo socijalni slučajevi, sabornici su pošteđeni tog poniženja. Saborski se zastupnici ni u penziji ne miješaju s običnim građanima. Makar samo šarali po stolu i lijepili žvake pod klupu, oni automatski ostvaruju pravo na izdašnih sedam-osam tisuća kuna saborske mirovine.

Povlaštenu mirovinu dobiva svatko tko je bio zastupnik dvije godine. Treba napomenuti da, što se mirovine tiče, saborskom zastupniku ona iznosi 65 posto plaće i povećava se dva posto za svaku godinu staža. Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru propisuje da zastupnik nakon prestanka zastupničkog mandata ima pravo na zastupničku mirovinu prije ispunjenja općih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu (prije 65. godine života - muškarac, odnosno prije 60. godine života - žena) propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju za stalež ostalih građana. Zato je tim posebnim zakonom za zastupnike propisano da oni, koji su barem pola vremena trajanja zastupničkog mandata obavljali zastupničku dužnost, a imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža, mogu ostvariti zastupničku mirovinu već s navršenih 55 godina života - muškarci, odnosno s navršenih 50 godina života - žene.

Kako vidimo, zastupnici smatraju da se "mnogo više troše" u svojem napornom poslu zastupanja interesa ostalih građana, pa za sebe propisuju 10 godina blaže starosne uvjete. Istodobno ti isti bivši, a i sadašnji zastupnici rado odlaze u menadžere i smatraju se zdravim i sposobnima raditi menadžerske poslove, koji su sigurno zahtjevniji i naporniji.

Sabornici su u Hrvatskoj, dakle, izdvojeni iz općeg režima i dva puta privilegirani - po visini mirovine i mogućnosti da do nje dođu s kraćim radnim stažom nego drugi građani. Takvo pravo na posebnu mirovinu Ustavni sud brani navodno teškim i odgovornim poslom narodnih poslanika. Ispada tako da je politika kruh sa sedam kora, a ipak je lakše vjerovati da je kod odlučivanja ustavnih sudaca presudan utjecaj imala činjenica da i oni pravo na mirovinu ostvaruju po istim propisima kao i zastupnici…

Ne treba smetnuti s uma ni podatak da prema Zakonu o političkim strankama, stranke iz proračuna, dakle od poreznih obveznika, dobivaju dodatan novac razmjerno broju njihovih zastupnika. Zastupnik vrijedi tako 246, a zastupnica, jer se želi potaknuti stranke da stave što više žena na liste, čak 280 tisuća kuna godišnje. U prošlom saborskom sazivu nezavisni zastupnici nisu dobivali novac koji pripada političkim strankama, no od siječnja ove godine na Odboru za Ustav jednoglasno je donesena odluka da zastupnici nacionalnih manjina i nazavisni dobivaju 250.000 godišnje, što za mandata od četiri godine iznosi čak miilijun kuna.

Nezavisni i manjinski zastupnici od tog bi novca trebali plaćati troškove koje imaju na terenu, putovanja, promidžbene skupove i slično. Oni moraju Odboru podnositi godišnje izvješće o načinu na koji su potrošili ta sredstva, a već se pokazalo kako i taj novac zlorabe, te će biti vrlo zanimljivo uskoro vidjeti izvješća u što su taj novac potrošili. I prije podnošenja izvješća već je izbio skandal sa zastupnikom manjina Jane Adamom koji je od tog novca redovito plaćao čak i rate stambenog kredita.

PROSJEČNA PLAĆA - s dodacima raste do 18.000 kuna

PRIJE U MIROVINU - jer za njih ne vrijede opći starosni uvjeti