Hrvatska je odgovorna za lociranje generala, nakon čega bi slijedili daljnji koraci, pritom mislim na hapšenje ako se on nalazi u Hrvatskoj ili na informiranje nadležnih međunarodnih institucija ukoliko se on ne nalazi u Hrvatskoj

Veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, Sir John Ramsden prošlog je tjedna po prvi put službeno posjetio Rijeku, gdje je između ostalog razgovarao s predstavnicima gradskih i lučkih vlasti, upoznao se s kulturnim i gospodarskim zbivanjima u Rijeci te prisustvovao otvaranju izložbe britanske umjetnice Bridget Riley. Tijekom posjeta »Novom listu« izdvojio je vrijeme za razgovor o nizu aktualnih pitanja u odnosima između dviju država, ali i o zahtjevima koje Hrvatska mora ispuniti kako bi službeno mogli započeti pregovori o pristupanju Europskoj uniji.

– Ja bih malo drugačije postavio pitanje. Sve odluke EU-a se donose jednoglasno. Dakle, tu nije u pitanju jedna, britanska ili neka druga politika, već je riječ o europskoj politici. Europsko vijeće je više puta od samog početka naglašavalo važnost pune suradnje s Haškim sudom. S naše strane, čim i taj uvjet bude ispunjen, mi smo odmah spremni za početak pregovora, a to je i opći stav svih zemalja članica Europske unije.

– Europsko vijeće je jasno reklo da je Hrvatska odgovorna za lociranje generala Gotovine i ona ga mora locirati te osigurati da se on pojavi pred Haškim sudom. Puna suradnja s Haagom je neophodan uvjet za početak pregovora. Rekao bih da su konkretni rezultati najbolji dokaz, a takvi rezultati zasad izostaju.

– Mi ne znamo gdje je general Gotovina, ali čvrsto vjerujemo da postoje ljudi u Hrvatskoj koji s njim mogu stupiti u kontakt, odnosno da postoji mreža pomagača, koja generalu Gotovini pruža logističku i financijsku pomoć. Hrvatska je odgovorna za lociranje generala i ako se provode adekvatne istrage, vjerujem da je moguće locirati gdje se on nalazi, nakon čega bi slijedili daljnji koraci. Pritom mislim na uhićenje generala ako se on nalazi u Hrvatskoj ili na informiranje nadležnih međunarodnih institucija ukoliko se on ne nalazi u Hrvatskoj, kako bi te institucije mogle obaviti potrebne korake.

– Mislim da su takvi podaci korisni za lociranje mjesta gdje se on nalazi i za njegovo uhićenje.

– Ne.

– Mi smo apsolutno spremni na samostalni ulazak Hrvatske i nikakav plan ne postoji za bilo kakav paket. Uvijek pitam zašto bi mi imali takav plan kad cijeli smisao i postupak proširenja EU-a govori upravo suprotno. Kroz taj postupak želimo da kandidati provedu potrebne reforme, a ukoliko bi se znalo da je konačni datum ulaska namješten zbog nekakve političke volje, onda nitko ne bi ni imao razloga provoditi reforme. Dakle, mi čvrsto stojimo iza principa procjenjivanja svake države zasebno, odnosno prema realnom stanju u svakoj državi.

– EU mora inzistirati na vlastitim pravilima igre. Od početka smo rekli da je taj slučaj važan, a važno je i objasniti ljudima zašto je tako. Cijela EU počiva na vladavini prava i zato se inzistira na rješenju tog slučaja. Čvrsto vjerujem da je budućnost Hrvatske u EU. Naravno, hrvatski narod će o tome na kraju odlučiti. Sve druge zemlje su imale jako pozitivno iskustvo s članstvom u EU.

– Treba imati na umu da je avis Europske komisije bio dosta pozitivan, kao i da je tada pomno pregledana cijela situacija. Svi pokazatelji su dosta dobri, inflacija je niska, a makroekonomska situacija stabilna. Međutim, ono što čujem od naših investitora jest da bi bilo važno raditi na poboljšanju situacije u pravosuđu, smanjivanju birokracije, moderniziranju državnog aparata te na uvođenju veće transparentnosti u gospodarstvu. Sve to bi olakšalo život i vašim poslovnim ljudima. Bio sam impresioniran prijedlozima Vijeća za konkurentnost sastavljenih u 55 točaka i mislim da su tu socijalni partneri već predložili cijeli niz dobrih poteza.

Izjavili ste da ste impresionirani prirodnim ljepotama Hrvatske. Jedan od razloga straha stanovnika Hrvatske od ulaska u EU svodi se upravo na mogućnost da će neki od najljepših lokaliteta na obali i otocima biti rasprodani strancima. Koliko je taj strah opravdan?

– Treba razlikovati dva problema. Morate imati jasno i precizno definiran prostorni plan uređenja obale, koja je uistinu prirodni biser kojeg treba sačuvati. Zato treba čvrsto planirati gdje se i kako može graditi. Drugo je pitanje koliko će stranci kupovati nekretnine. Mora se razvijati turistička infrastruktura, primjerice mislim da u Dubrovniku još uvijek nedostaje 50 posto smještajnih kapaciteta. Očito je da ima mjesta za dolazak stranog kapitala, a tu je samo potreban jasan plan privatnih investicija. U Francuskoj i Španjolskoj su primjerice postojala područja gdje su cijela sela bila potpuno napuštena, ali su onda došli novi stanovnici i revitalizirali život u tim područjima. I u Hrvatskoj sam na otocima vidio sela na svega 500 metara udaljenosti od obale, gdje gotovo nitko ne živi. Ako bi došli novi ljudi s novim idejama i svježim kapitalom i ako bi željeli obnoviti i sačuvati vrijedne sadržaje, mislim da su takve investicije poželjne. Ali, hrvatske vlasti moraju stvoriti jasne zakonske okvire i uvjete kako bi se spriječile bilo kakve negativnosti. Europska unija zasniva se na održivom razvoju, na kulturnoj raznolikosti i vrlo je važno da svaka zemlja sačuva svoju prirodnu i kulturnu baštinu.

Kakve su dojmovi o vašem posjetu Rijeci i ima li konkretnih naznaka za participiranje britanskog kapitala u nekom od riječkih projekata?

– Došao sam na otvaranje izložbe Bridget Riley, a idućeg dana sam razgovarao s predstavnicima Grada i Luke oko realizacije Rijeka Gateway Projekta, obišao sam grad i upoznao se s njegovim kulturnim i gospodarskim životom prije svega s ciljem da bolje mogu savjetovati poslovne ljude oko povezivanja gospodarstvenika iz Velike Britanije i Hrvatske. Grad ima mnoštvo planova za budućnost i znam da smo već imali ovdje skupine eksperata radi izmjene iskustava u svojevrsnoj transformaciji razvoja britanskih gradova, koji su slični Rijeci, gdje je u tijeku pretvorba starih industrija prema novim modernijim granama industrije. Naša iskustva su bila dosta pozitivna, primjerice u Cardiffu se pokazalo da stara luka može biti kvalitetno preuređena za nove svrhe centra za umjetnost i kulturu, ali i za nove tehnologije. Rekao bih da Rijeka ima sve izglede za dobru budućnost, a interes za investiranje bi se možda mogao otvoriti za Rijeka Gateway Projekt. Ali, sada je o tome prerano govoriti, jer tek predstoji raspisivanje natječaja u tom smislu.

– Mi smo spremni komunicirati sa svim strankama koje žele europeizaciju svojih vrijednosti. Međutim, osobno sam smatrao, između ostalog i zbog stava kojeg je HSP imao o suradnji s Haškim sudom, da nije dobro organizirati jedan veliki ručak s predstavnicima politike uz nazočnost medija, barem ne kao prvi kontakt. Bio bi poželjniji kontakt na nižoj razini, a to znači da prije svega želimo vidjeti na javnim nastupima događaju li se promjene o kojima govori HSP. Naravno, dobro je za svaku stranku ukoliko stvarno želi težiti europeizaciji vrijednosti.