ZAGREB – Iz analize koju su proveli u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, proizlazi da u Hrvatskoj sve manji broj ljudi može naći stalan i siguran posao. Iz tih je podataka naime vidljivo da je lani posao na određeno vrijeme dobilo 115.508 radnika, a svega 23.001 na neodređeno vrijeme. Ostali podaci pokazuju da je 930 radnika radilo u skraćenom radnom vremenu, 1135 kao pripravnici, a 24.642 radnika je imalo status sezonca (dok traju potrebe, što znači opet samo na određeno vrijeme).

Izraženo u postocima, 14,9 posto radnika uspjelo je naći stalan posao, dok ostalih 86,1 posto radi na određeno ili nekom obliku određenog radnog vremena. Omjer je u prva dva mjeseca ove godine nešto povoljniji, odnosno iznosi 77 posto naspram 23, ali to ipak ne pokazuje neki bitniji napredak, pogotovo što će u turističkoj sezoni doći do pojačanog sezonskog zapošljavanja.

Takav trend zapošljavanja na nezaposlene se reflektira na više načina. Jedan od njih je i novčana naknada, koju ti privremeno zaposleni radnici ne uspiju ostvariti nakon prekida radnog odnosa. To dokazuje i podatak da čak 86 posto nezaposlenih ne prima naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Naime, da bi je ostvarili, radnici bi u radnom odnosu neprekidno morali biti barem devet mjeseci. Budući da to nije tako, iz tih i nekih drugih razloga, naknadu za nezaposlenost krajem veljače nije primalo čak 283.554 nezaposlenih.

Iz toga se zapravo vidi da su poslodavci članak 15. Zakona o radu, kojim je regulirano zapošljavanje na određeno vrijeme, (ugovor se za takvo zapošljavanje može sklopiti samo iznimno, poslodavac ne smije zapošljavati više takvih osoba i one ne smiju raditi na određeno duže od tri godine), shvatili dosta »široko«. Opravdanje za to često nađu i u pojedinim kolektivnim ugovorima, kojima se »zaboravi« ugovoriti i prava radnika na određeno vrijeme, kao što su primjerice pravo na prioritet kod zapošljavanja na neodređeno vrijeme ili pravo na usavršavanje i obrazovanje da bi mogli zadržati radno mjesto.

Takav trend zapošljavanja na nezaposlene se reflektira na više načina. Jedan od njih je i novčana naknada, koju ti privremeno zaposleni radnici ne uspiju ostvariti nakon prekida radnog odnosa. To dokazuje i podatak da čak 86 posto nezaposlenih ne prima naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Naime, da bi je ostvarili, radnici bi u radnom odnosu neprekidno morali biti barem devet mjeseci. Budući da to nije tako, iz tih i nekih drugih razloga, naknadu za nezaposlenost krajem veljače nije primalo čak 283.554 nezaposlenih.

Jasminka Filipas