POGREŠKE HDZ-a Vidljiva kriza nakon izbora za županijske odbore

Frakcije i raskoli koje godinama potresaju HDZ izbili su na površinu ovih dana, kada su u HDZ-u provedeni izbori za županijske odbore. Podijeljenost te uski osobni interesi unutar te stranke, pridonijeli su, među ostalim, teškom položaju hrvatskoga naroda u BiH. Nadglasavanje Hrvata, vječita defanziva, kaskanje za političkim predstavnicima drugih dvaju naroda, popustljivost prema sustavnom prelijevanju novca s hrvatskih na bošnjačka područja, napadi na gospodarske tvrtke u Hercegovini, mostarski statut, zatiranje prava na uporabu materinskoga jezika u BiH plodovi su HDZ-ova lutanja. Bezidejnost se najviše očituje u pripremama za ustavne promjene, čiji bi incijator upravo trebao biti HDZ.

Čelnici te stranke ističu kako rješenje postoji te da ga drže u ladici, no istina je nešto savim drugo. Ta stranka u svojoj ladici ima veliko ništa. Očiti je primjer njezine dezorijentacije i djelovanje njezinih predstavnika u federalnoj vladi i Vijeću ministara. Kadrovska rješenja te stranke na županijskim i općinskim razinama još su poraznija, a neki lokalni HDZ-ovi čelnici ponašaju se poput šerifa u svojim mjestima. Stranka se udaljila od svoga biračkoga tijela, a od izbora do izbora osvaja sve manje glasova. Upitate li čelnika HDZ-a je li HDZ stranka reći će vam kako proces transformacije pokreta u stranku još traje, no upitno je li HDZ i pokret, s obzirom na to što i on mora imati unutarnju infrastrukturu, što HDZ-u nedostaje.

Može se reći da HDZ danas djeluje kao skup političara i menadžera koji su se u stranku organizirali prije svega radi osobnih interesa, a kao stranka djeluju tek pred izbore. Nova kadrovska križaljka mogla bi izvući HDZ iz beznađa i apatije u koju je upao. Zato bi izborni sabor HDZ-a, određen za 4. lipnja, trebao biti prektretnicom jer svaki novi pogrešni korak vladajućeg HDZ-a mogao bi Hrvate odvesti u propast. Ako ta stranka nije kadra doživjeti promjene, s obzriom na težak položaj Hravta u BiH, trebala bi sići s političke scene te vođenje politike prepustiti onima koji mogu odgovoriti na izazove koji će uskoro biti postavljeni pred predstavnike hrvatskoga naroda u BiH.

HDZ BiH često se koristi teškim položajem Hrvata u BiH kao oružjem na izborima. Neposredno nakon rata HDZ nije trpio hrvatske političke suparnike. Posebice su to na svojoj koži osjetili, prvo članovi HSP-a, a nakon njih i članovi stranaka koje su nastajale nakon raskola u HDZ-u. Tek potkraj 90-ih HDZ shvaća potrebu višestranačja i u Hrvata, a na posljednjim izborima koalirao je s nekoliko manjih hrvatskih stranaka. (mv)

HDZ-ovi su odnosi s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH varirali. Od prihvaćanja svih mirovnih međunarodnih sporazuma, prekida odnosa s međunarodnim upraviteljima do pretjerane suradnje. Potezi čelnika HDZ-a u posljednjih nekoliko godina ocijenjeni su kao koketiranje s međunarodnom zajednicom, a upravo u tom razdoblju doneseno je mnogo zakona na štetu hrvatskoga naroda u BiH.

Tek nakon smjene Dragana Čovića predsjednik HDZ-a Bariša Čolak u New Yorku se oštro suprotstavio Paddyju Ashdownu, koji je pred skupštinom UN-a pokušao stanje u BiH pokazati u što boljem svjetlu. No Čolakovo udaranje šakom o stol, prema procjenama mnogih, stiglo je prekasno. Po nekom nepisanom pravilu pred izbore predstavnici MZ-a povlačili su poteze koji su štetili hrvatskom narodu u BiH, što je ujedinilo hrvatsko biračko tijelo oko HDZ-a.