Slobodna Dalmacija: 03. 05. 2005.
Država zaduženija 11,8 milijardi kuna nego lani
ZAGREB - Ukupni dug središnje države, po podacima HNB-a, krajem veljače je iznosio 99,3 milijarde kuna, što je 11,8 milijardi kuna ili 13,4 posto više nego godinu prije. U tom se povećanju više od 9,5 milijardi kuna odnosi na rast unutarnjeg duga središnje države, a 2,2 milijarde na povećanje vanjskog zaduženja. Rast unutarn
jeg državnog duga od 26,6 posto godišnje, a inozemnog za umjerenih i znatno usporenih prema lani 4,3 posto, rezultat je orijentacije države na veće financiranje na domaćem tržištu. O tome govore i podaci za prva dva mjeseca u kojima je prema kraju 2004., zabilježeni rast ukupnog duga središnje države od 2,5 posto (2,4 milijarde kn), rezultat porasta unutarnjeg duga, uz istodobno smanjenje inoduga. Tako je unutarnji dug središnje države, koji je na kraju veljače iznosio 45,48 milijardi kuna, u prva dva ovogodišnja mjeseca porastao za više od 3,8 milijardi kuna, ili 9,3 posto. Istodobno je pak, inodug države u prva dva mjeseca smanjen za 2,6 posto, ili za 1,4 milijardu kuna, i na kraju veljače iznosio 53,8 milijardi kuna. Takva su kretanja utjecala i na smanjenje udjela inoduga u ukupnom zaduženju države, sa 58,9 posto krajem lanjske veljače na 54,2 posto ove godine.SSSH: Lokalnim programima protiv nezaposlenosti
ZAGREB - Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 19,3 posto i brojka od 330.000 nezaposlenih, zabrinjavajući su kao i činjenica da Hrvatska i njezina nadležna tijela birokratski pristupaju ovom problemu. Nacionalni akcijski plan zapošljavanja je deklaratoran i ne polazi od problematike lokalnih sredina, ocijenila je u ponedjeljak na okruglom stolu SSSH—a Aktualna politika zapošljavanja i fondovi EU, Dušanka Marinković—Drača, voditeljica Sektora za industrijske odnose SSSH—a. Savez će u svim hrvatskim regijama organizirati slične okrugle stolove kojima je cilj na lokalnoj razini razmotriti stanje nezaposlenosti i inicijative da se poveća zaposlenost. "Mjere koje se trenutno poduzimaju idu od nacionalne razine, a ne od lokalnih problema.
Zato ovim okruglim stolovima želimo usmjeriti strukture lokalnih vlasti da počnu kreirati programe za povećanje zapošljavanja u svom kraju", kaže Marinković-Drača.