Vjesnik: 04. 05. 2005.

Dugotrajna odgoda pregovora s EU-om udarac gospodarstvu

Sporiji rast plaća, slabije perspektive zapošljavanja i nešto viša inflacija negativno će se odraziti na životni standard hrvatskih građana u ovoj godini

ZAGREB – Bude li odgoda početka pregovora o ulasku u Europsku uniju dugotrajna, to će se negativno odraziti na investicijsku klimu i gospodarski rast u Hrvatskoj, upozorava se u najnovijim predviđanjima zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Dodaje se da bi dugotrajna odgoda pregovora ugrozila mogućnost ulaska Hrvatske u EU godine 2009., kako se očekuje. S druge strane, analitičari Ekonomskog instituta napominju da kraća odgoda pregovora ne bi nužno ugrozila nastojanja Zagreba da do 2009. pristupi Uniji.

U analizi se ističe da teškoće u ispunjenju fiskalnih ciljeva rebalans državnog proračuna čine neizbježnim. U prilog tome govore i podaci o slabijem punjenju državnog proračuna od očekivanog, kao i velika javna potrošnja, koja će se uoči lokalnih izbora, po svemu sudeći, dodatno povećati.

Zbog svega toga, realizacija planiranog deficita opće države u ovoj godini od 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) bit će »iznimno teško ostvariva«, predviđaju analitičari. Napominju da u ovoj godini ne treba očekivati velike učinke od ponovne uspostave Financijske policije.

Prema predviđanjima Ekonomskog instituta, Hrvatska će ove godine ostvariti još manju stopu gospodarskog rasta nego lani: 3,6 posto umjesto prošlogodišnjih 3,8 posto. No čak i takva stopa rasta BDP-a bit će znatno veća od one koju stručnjaci predviđaju za eurozonu, a koja ne bi trebala prijeći 1,6 posto. Zanimljivo je da će, ako je vjerovati prognozama analitičara, istu stopu gospodarskog rasta kao Hrvatska ove godine imati i najmoćnija ekonomija svijeta – SAD.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u Hrvatskoj i ove će godine dati osobna potrošnja, kojoj na Ekonomskom institutu predviđaju povećanje od 3,8 posto, za nijansu manje nego lani. S druge strane, znatno sporiji rast nego u 2004. prognoziraju investicijama koje će, međutim, sa stopom rasta od 3,5 posto, i dalje biti važan generator gospodarskog rasta.

Proces fiskalne konsolidacije negativno će se odraziti na dinamiku gospodarskog rasta, primjećuju na Ekonomskom institutu. U pluseve, pak, ubrajaju nastavak trenda većeg rasta izvoza od uvoza.

Za razliku od 2004., Hrvatska će ove godine imati nešto višu inflaciju. Prema predviđanjima Ekonomskog instituta, maloprodajne će se cijene u 2005. povećati 2,7 posto. Usporedbe radi, prošle je godine stopa inflacije u nas iznosila 2,1 posto. Taj će inflacijski skok biti posljedica divljanja cijena nafte na svjetskom tržištu, ali i mogućeg povećanja cijena komunalnih usluga nakon lokalnih izbora te očekivanog povećanja trošarina.

Kada je o nezaposlenosti riječ, na Ekonomskom institutu misle da će stopa nezaposlenosti u ovoj godini ostati 18 posto. Primijeni li se, međutim, metodologija Međunarodne organizacije rada (ILO), koja se pri izračunu nezaposlenosti koristi u EU, u ovoj se godini očekuje neznatno smanjenje nezaposlenosti s prošlogodišnjih 14 na 13,9 posto.

Sporiji rast plaća, slabije perspektive zapošljavanja i nešto viša inflacija negativno će se odraziti na životni standard hrvatskih građana u ovoj godini, jer će im ostati manje raspoloživi dohodak, zaključuje se u predviđanjima Ekonomskog instituta.

Adriano Milovan