Slobodna Dalmacija: 06. 05. 2005.
USPORENI ZAJMOVNI VAL PONOVNO U ZALETU
Građani u ožujku podigli 766 milijuna kuna kredita
Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu u ožujku se popela na 19,4 posto, dok su krediti poduzećima rasli samo 7,
8 postoKrediti stanovništvu koncem ožujka dosegnuli su 66,3 milijarde kuna, podignuvši se tako po godišnjoj stopi rasta od 19,4 posto, najvišoj u proteklih 11 mjeseci. Prvi mjeseci ove godine tako su preokrenuli trend usporavanja zaduživanja stanovništva, ističu analitičari Raiffeisenbank koji vjeruju da bi taj rast trebao usporiti u drugoj polovici godine.
U strukturi ukupnih plasmana, oni trgovačkim društvima su u ožujku pali za 1,04 milijarde kuna, što je najveći mjesečni pad od preklanjskog lipnja. No, kako su u promatranom razdoblju krediti (kunski i devizni) poduzećima porasli za 226 milijuna kuna, smanjenje plasmana upućuje na zaključak da je, suprotno kretanjima u veljači, pad potraživanja banaka od poduzeća posljedica manjih potraživanja na osnovi
instrumenta tržišta novca, obveznica i dionica, objašnjavaju analitičari.Plasmani građanima su u ožujku, drugi mjesec za redom, rasli po mjesečnoj stopi od 1,2 posto, što je iznosilo 766 milijuna kuna, a 21,9 milijardi ukupnog duga stanovništva čine stambeni krediti. Ožujska godišnja stopa rasta plasmana poduzećima, koji su se podignuli na 53,9 milijardi kuna, bila je stabilna i iznosila je 7,8 posto, navode analitičari, naglašavajući da su u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine k
reditni plasmani stanovništvu zabilježili dvostruko veći rast — težak više od milijarde kuna — nego zajmovi odobreni poduzećima, što su povećani 465 milijuna kuna. Ukupni plasmani poduzećima čak su pali 428 milijuna kuna, dok su se građani u prvom lanjskom tromjesečju bili zadužili 49 posto manje ili za 536 milijuna kuna.Ukupni plasmani banaka koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih te nebankarskih financijskih institucija, u ožujku su uz godišnju stopu rasta od 13 posto povećani na 128 milijardi kuna. U odnosu na veljaču blago su pali — za 24,4 milijuna kuna — zbog jačanja kune u odnosu na euro od gotovo jedan posto, a tečajne promjene utječu na kretanje kunskog iznosa plasmana.
Sanja STAPIĆ