Vjesnik: 07. 05. 2005.
Najvažnije uvjeriti Njemačku, Francusku i Britaniju
Gotovinu se počelo tražiti tek u ožujku, kažu diplomatski izvori
ZAGREB - Ključne članice Europske unije, ali i Haaški sud pomno prate poteze hrvatskih vlasti koje bi trebale dovesti do rješavanja »slučaja Gotovina« i početka pregovora s Europskom unijom o punopravnom članstvu. Najutjecajnije članice EU-a u sljedećih će nekoliko tjedana procijeniti
razinu i kvalitetu poteza hrvatskih vlasti u traženju Gotovine, ali najvažniji kriterij bit će »demontaža« kriminalnog miljea koji ga štiti, posebice kada je riječ o dijelovima unutar državnog aparata.Najvažnije će biti uvjeriti Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju u vjerodostojnost poteza koji se čine na lociranju odbjegloga generala Gotovine. Kada bi se u tome uspjelo, smatraju diplomatski izvori iz EU-a, bilo bi moguće promijeniti raspoloženje gotovo svih zemalja članica Unije da Hrvatska nije ispuni
la uvjete za početak pregovora.Izvori bliski Haaškome sudu potvrdili su za Vjesnik da su posljednji potezi koje je pokrenuo premijer Ivo Sanader pozitivni, te da idu u dobrom smjeru. No, kako kažu, to je tek početak posla. »Zamislite da imate glavicu luka i Gotovinu u sredini. Započelo se s akcijama koje su dobre, no one znače skidanje tek nekoliko prvih slojeva. Pravi posao tek slijedi. Početak je obećavajući, ali to je tek početak«, kazao je Vjesnikov izvor.
Zbog tog razloga, sve je više onih koji smatraju kako će pregovori teško započeti u lipnju ove godine jer za pozitivno mišljenje Glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte više neće biti vremena. I sam visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana kazao je kako strahuje da će za realizaciju šest točaka akcijskog plana koji je Sanader predstavio europskoj trojki trebati nešto više vremena. Kao realniji rok za početak pregovora u kuloarima se spominje jesen. »Ključan problem Sanaderovoj vladi je činjenica da se Gotovinu istinski i operativno počelo tražiti tek u ožujku ove godine, nakon što se u Zagrebu shvatilo da pozitivno mišljenje neće doći samo do sebe, odnosno da EU neće donijeti odluku o početku pregovora bez konkretnih rezultata u potrazi za Gotovinom. Tek su se tada ozbiljno prihvatili posla«, kazali su diplomatski izvori, dodajući kako je logično da se u vrlo kratkom vremenu ne mogu očekivati veliki i sveobuhvatni rezultati.
No, iako je šef Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger već ustvrdio da pomicanje početka pregovora za jesen neće značiti katastrofu za Hrvatsku, taj pomak mogao bi izravno utjecati na izostanak ispunjenja rokova 2007/2009., scenarija po kojem bi Hrvatska završila pregovore 2007., a u punopravno članstvo ušla 2009.
Ugledni tjednik The Economist je u svojem posljednjem broju predvidio da bi Hrvatska u EU mogla ući 2010. Prema dosadašnjim iskustvima, kada pregovori službeno započnu, otprilike godinu dana potroši se na screening, pregled zakonodavstva, da bi se ustanovilo stanje i razina usklađenosti s EU-zakonodavstvom. Ako pregovori počnu najesen, to bi značilo da bi Hrvatska trebala u godini dana ispregovarati svih 35 poglavlja pravne stečevine EU-a. To nije uspjelo dosad ni jednoj kandidatkinji.
Bruno Lopandić