Vjesnik: 11. 05. 2005.
Kolektivna optužnica
Kad bi raspravno vijeće Haaškog suda prihvatilo izmijenjenu i dopunjenu optužnicu, svi koji su na bilo koji način bili uključeni u »Oluju« - od političkog i vojnog vrha naniže, preko lokalnih vlasti, HDZ-a te »znanih i neznanih« - bili bi sudionici »udruženog zločinačkog pothvata«, a time i potencijalni haaški optuženici
ZAGREB - »Pretjerali su. Uključili su svakoga tko je na bilo koji način bio uključen u politička ili vojna događanja u "Oluji"«, komentar je Jadranke Sloković, odvjetnice generala Ivana Čermaka, koji izražava sukus hrvatskih reakcija na tumačenje haaškog tužiteljstva prema kojem su sudionici »udruženog zločinačk
og pothvata« zapravo svi oni koji su sudjelovali u toj oslobodilačkoj operaciji.Iako se o toj novoj verziji optužnice tek treba očitovati raspravno vijeće Haaškog suda, tumačenjem da su u »zločinačkom pothvatu« sudjelovali - uz poimenično nabrojene predsjednika Tuđmana, ministra obrane Šuška, načelnika Glavnog stožera Bobetka, njegova nasljednika Červenka te optuženika generala Markača, Čermaka i Gotovine - i različiti članovi hrvatske vlade te političkih struktura, uključujući i lokalne dužnosnike, zatim
različiti vođe i članovi HDZ-a, različiti dužnosnici i članovi Oružanih snaga RH uključujući Hrvatsku vojsku, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Specijalnu i civilnu policiju, članove hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi te, kako stoji na kraju, druge »znane i neznane osobe« postaje jasno da se kriminalizira sama »Oluja«.Iako bira riječi kada je u pitanju hrvatska suradnja s Haaškim sudom, predsjednik Vlade Ivo Sanader, reagirajući na takvu optužnicu nije mogao ne reći da je ona apsurdna. »Što je ona apsurdnija, to ju je lakše pobiti«, kazao je premijer Sanader držeći da je takva optužnica »prepolitična«, jer se njome krši rezolucija UN-a koja navodi da Hrvatska ima pravo vratiti svoj teritorij koji je okupiran.
Predsjednik Stjepan Mesić je iz Moskve poručio: »Ovo je neprihvatljivo«. »Oduvijek sam bio za individualizaciju svake krivnje te mi je zato ovakav način okrivljavanja neprihvatljiv«. Neformalni šef oporbe Ivica Račan kazao je da »žali zbog tog poteza (tužiteljstva), ali ne zagovara dramatizaciju s
ituacije«. Iz HSP-a su pak poručili kako je to zapravo optužnica protiv hrvatskog naroda, te su zatražili raspravu o njoj na izvanrednoj saborskoj sjednici.Odvjetnici pak optuženih Markača i Čermaka drže kako je ovakva izmjena optužnice pokazatelj da tužiteljstvo nema pravih dokaza za svoje optužbe. Najavili su da će u roku 15 dana podnijeti prigovor. Markačev odvjetnik Miroslav Šeparović drži da je optužnica sada još nejasnija te da će sada lakše obraniti svoga klijenta jer je, smatra, očito da tužiteljst
vo ima problem s definiranjem tog »zločinačkog pothvata«.Zanimljivo je da je popis sudionika »zločinačkog pothvata« za »Oluju« puno širi i sveobuhvatniji od popisa iz Miloševićeve optužnice u kojima ga se tereti ne samo za zločine protiv čovječnosti i etničko čišćenje na Kosovu i u Hrvatskoj, nego i za genocid u BiH. Nešto se očito dogodilo u samom haaškom tužiteljstvu kada je izišlo s ovakvom, kolektivnom optužnicom protiv svih onih koji su sudjelovali u »Oluji«.
Kao da ju je pisao netko tko je svojedobno imao utjecaj na nekadašnjeg Del Pontina zamjenika Grahama Blewitta koji je u službenom dopisu hrvatskoj vladi doslovce »Oluju« nazvao »agresijom Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i njezin glavni grad Knin«. Iako se zbog tog navoda kasnije morao ispričati, čini se da neki u haaškom tužiteljstvu još rade po tom konceptu kojem je cilj bio kazniti Hrvate zato što su »Olujom« definitivno srušili nekima tada nužnu i neizbježnu veliku Srbiju. Tom je akcijom, podsjetimo, u skladu s rezolucijom UN-a , oslobođeno dotad okupirano hrvatsko područje u međunarodno priznatim granicama.
Marko Barišić