Vjesnik: 21. 05. 2005.

Antikorupcijski optimizam korumpirane Hrvatske

Iako čak 89,1 posto anketiranih misli da je korupcija u Hrvatskoj raširena ili jako raširena, istodobno mnogi Hrvati vjeruju da će korupcije u sljedeće tri godine biti manje. Među pripadnicima 44 nacije, veći optimisti samo su Kolumbijci i Indonežani

Korupcija je u Hrvatskoj sve prisutnija, a istodobno Hrvati su sasvim solidni optimisti kad je riječ o smanjenju korupcije u sljedeće tri godine.

Naime, prema nedavno objavljenom istraživanju, što ga je agencija GfK na uzorku od tisuću ispitanika obavila za Transparency International Hrvatska, čak 89,1 posto anketiranih smatra da je korupcija raširena ili jako raširena. To je četiri posto više nego prije dvije godine kad je provedeno istovjetno istraživanje (cjeloviti rezultati detaljnog istraživanja dostupni su na internetskoj stranici TIH-a).

Takorekuć istodobno Hrvati su među, globalno gledano, velikim optimistima kad je riječ o smanjenju korupcije u sljedeće tri godine. Kako proizlazi iz istraživanja »Globalni korupcijski barometar« koje redovito godišnje provodi Transparency International (u Hrvatskoj je za to angažiran Puls), Hrvati su veliki antikorupcijski optimisti. Prema rezultatima otprije dvije godine, Hrvati su bili na izvrsnom trećem mjestu jer je čak 43,8 posto ispitanika smatralo da će se korupcija u sljedeće tri godine smanjiti (među kojima je 9,2 posto uvjereno da će se uvelike smanjiti).

Među pripadnicima 44 nacije, veći optimisti bili su samo Kolumbijci i Indonežani.

Prema prošlogodišnjim rezultatima istovjetnog istraživanja, Hrvati su iskazali nešto manje optimizma, ali su i dalje bili osjetno iznad prosjeka. Konkretno: 35 posto ispitanika očekuje da će se smanjiti korupcija u sljedeće tri godine (sedam posto vjeruje da će to smanjenje biti veliko), dok je prosjek istraživanja ovaj provedenog među pripadnicima 62 nacije, 17 posto (među kojima samo tri posto vjeruje da će smanjenje biti znatno).

Optimizam ispitanika (agencija Puls anketirala ih je 600) potvrđuju i podaci o očekivanom povećanju korupcije u sljedeće tri godine. Povećanje očekuje 25 posto ispitanika (13 posto veliko povećanje), dok je prosjek cijelog istraživanja u 62 države 45 posto (s tim da 21 posto očekuje veliko povećanje).

Dakle, prema jednom istraživanju Hrvati smatraju da je korupcija danas raširenija nego prije dvije godine. Prema drugom istraživanju (zapravo, to su dva uzastopna godišnja istraživanja), očekuju da će se korupcija smanjiti.

Dapače, kad je riječ o odnosu prema korupciji postoje još neke nelogičnosti. Primjerice, gotovo se svaki državljanin Hrvatske požalio na korupciju, ako nigdje drugdje u gruntovnici, prilikom upisa djeteta u školu/fakultet, te u zdravstvu. Istodobno, prema prošlogodišnjem »Globalnom korupcijskom barometru« samo je pet do deset posto Hrvata kazalo da su oni ili netko njima blizak podmitili nekoga u posljednjih 12 mjeseci.

Nejasan je i odnos prema političarima. Naime, rezultati istraživanja GfK-a pokazali su da su ispitanici vrlo kritični prema političarima. Njihova je najnegativnija osobina, smatraju anketirani, uskraćivanje informacija o radu tijela javne vlasti, a takve političare na izborima ne bi podržalo čak 92,7 posto ispitanika (pitanje je koga bi, s obzirom na broj drugačijih političara, podžali). Ispitanici su skloni i radikalnim rješenjima jer bi njih 58 posto korumpirane političare smijenilo i uz novčanu ili zatvorsku kaznu doživotno isključilo iz politike. Međutim, prema istraživanju »Globalni korupcijski barometar« za 2004. godinu Hrvati i nisu pretjerano nezadovoljni političkim životom. Dali su mu ocjenu 3,1 (najslabije je ocijenjen poslovni sektor - 3,5), dok je prosječna ocjena političkog života na razini cijelog istraživanja bila četiri. Pritom je ocjena jedan najbolja, a pet najlošija.

No, postoje i sličnosti u rezultatima istraživanja koje su proveli GfK, odnosno Transparency International. Prema istraživanju GfK, ispitanici najkorumpiranijima smatraju liječnike i ravnatelje bolnica (73,6 posto), dok je među segmetima društva na prvome mjestu sudstvo (80,7 posto), a na drugom zdravstvo (79,7 posto).

Istraživanje »Globalni korupcijski barometar« otprije dvije godine ukazalo je na neke posebnosti doživljaja korupcije u Hrvatskoj. Na pitanje koji segment društva smatraju najkorumpiranijim, najviše ih je na prvo mjesto stavilo zdravstvo (22,5 posto), na drugom je bilo sudstvo (21,6 posto), a na trećem političke stranke (18,6 posto). Najveći postotak onih koji su se požalili na zdravstvo bio je upravo iz Hrvatske. Inače, »pobjedu« su tada odnijele političke stranke koje su bile na prvom mjestu u 33 od 44 zemlje.

Razlog za razliku u percepciji korupcije u političkom životu te zdravstvu i sudstvu može biti u jednostavnoj činjenici da korupcija u zdravstvu i sudstvu izravno pogađa građane, za razliku od korupcije u politici koja im je zato relativno daleka. Naime, građanin sam iz svog džepa mora platiti neku uslugu u zdravstvu ili sudstvu na koju ima pravo.

Prošlogodišnje istraživanje »Globalni korupcijski barometar« rađeno je metodološki nešto drukčije. Najlošiju ocjenu u Hrvatskoj dobilo je sudstvo (3,8), dok su medicinske usluge, političke stranke i parlament dobili ocjenu 3,6. Najmanje je korupcije, smatraju ispitanici, u nevladinim organizacijama (ocjena 2,4).

Bez obzira na istraživanja, činjenica je da mnogi građani korupciju doživljavaju kao ozbiljan problem, a političare nevoljnima da ga počnu rješavati. Činjenica jest da je prihvaćeno nekoliko antikorupcijskih propisa (zakoni o sprječavanju sukoba interesa, te o pravu na pristup informacijama, Konvencija UN-a protiv korupcije...), ali se nije mnogo odmaklo od pukog usvajanja propisa.

Postojanost korupcije potvrđuje i indeks percepcije korupcije što ga godišnje objavljuje Transparency International, prema kojemu Hrvatska više čak ni ne stoji u mjestu nego - nazaduje.

Tihomir Ponoš