Večernji list: 21. 05. 2005.
DETUĐMANIZACIJA
Slike prvog hrvatskog predsjednika od početka ove godine iz hrvatskih se vojarni šalju u Vojni muzej u ZagrebuTuđman poslan u muzej
Autor VANJA MOSKALJOV
Od početka ove godine iz hrvatskih se vojarni pojačano uklanjaju slike prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a samo u posljednja dva mjeseca u Vojnom muzeju u zagrebačkoj Vlaškoj ulici zaprimljeno ih je oko 600. Unatoč službenom stavu da je tim slikama mjesto u muzeju, kaže naš izvor iz MORH-a, mnogi časnici i vojnici ga ne podržavaju, pa nisu rijetki slučajevi da uzimaju slike i odnose ih svojim kućama.
Obnovljen naputak
Uklanjanje Tuđmanovih slika iz vojnih objekata i državnih institucija počelo je 2000. godine, nakon Tuđmanove smrti te kad je dotadašnja oporba preuzela vlast. No dok su ostale državne institucije, pa i Ministarstvo obrane, u kratkom roku poskidale slike, u većini vojarni to nije bio slučaj, u što su se mogli uvjeriti mnogi ročnici koji su u njima služili vojni rok u posljednjih nekoliko godina.
Naputak o uklanjanju slika iz vojnih objekata dao je predsjednik Stjepan Mesić još početkom svog p
rvog mandata, a usmenu uputu o tome svojim je suradnicima dao i tadašnji ministar obrane Jozo Radoš.Novi val masovnog uklanjanja slika iz vojarni rezultat je, pak, obnovljenog naputka iz studenoga prošle godine te pokazuje da se u Hrvatskoj provodi detuđmanizacija i u vojnim krugovima, koji su tradicionalno najskloniji održavanju sjećanja na prvog predsjednika RH. U MORH-u su nam rekli da se naputak ne odnosi samo na Tuđmana, nego na sve slike, grbove rasformiranih postrojbi i predmete od povijesnog znača
ja za nastanak RH i razvoj Oružanih snaga.No, da je situacija "škakljiva" i da u Ministarstvu postoji bojazan od reakcije javnosti, pokazuje i to što u Odjelu za odnose s javnošću najprije nisu željeli niti potvrditi niti opovrgnuti postojanje naputka, nego su poslali šturo priopćenje u kojem se kaže da se u vojarnama nalazi državni grb RH, a da se predmeti od povijesne važnosti za Hrvatsku i Oružane snage trajno pohranjuju u Vojnom muzeju. Tek nakon ponovljenog upita, ovoga puta kabinetu Ministarstva, do
bili smo traženi odgovor.Detuđmanizacija
Politolog Anđelko Milardović smatra da je naputak dio procesa detuđmanizacije i uklanjanja simbola iz vremena od 1990. do 2000. godine, a da vojska nije iznimka jer se detuđmanizacija provodi i u drugim državnim ins
titucijama.Dodaje kako je jedno od mogućih tumačenja i želja da se makne politički utjecaj iz vojske. Skidanje slika pravno je regulirano Mesićevim naputkom, dodaje, i valja ga ubrojiti u pitanje nadzora civilnog društva nad vojskom. Vojnici i časnici koji pohranjuju slike, kaže, intimno se ne pristaju rastati od takvih simbola za koje su jako vezani.
Jedan dio vojnika bio je dio tog vremena i sudjelovao je u stvaranju hrvatske države, pa su emocionalno vezani za to razdoblje i simbole koje ga predstavljaju, poput Tuđmanovih slika rekao je Milardović.
Točan broj pohranjenih Tuđmanovih slika u Vojnom muzeju nam nisu htjeli otkriti, nego su nas za sve informacije koje smo tražili uputili na MORH-ov Odjel za odnose s javnošću.