Novi list: 24. 05. 2005.

EUROPSKA UNIJA OSTAJE BEZ USTAVA

Ustav tone u Francuskoj i Nizozemskoj?

Dok su u Francuskoj vrlo male razlike između »za« i »protiv«, u Nizozemskoj je 60 posto »protiv« Ustava EU

BRUXELLES – Francuska, a još je vjerojatnije Nizozemska, mogle bi vrlo skoro odbaciti novi ustav EU. Dok vrlo mali postotak razlike između zagovornika i oponenata ustava u Francuskoj ipak ostavlja nade u pozitivan ishod 29. svibnja, u Nizozemskoj je prošloga tjedna 60 posto građana opredijeljenih »protiv« i 23 posto »za« razotkrilo potpuno novo, anti-EU-ovsko, nacionalno osviješteno lice nacije.

Nizozemsku odjednom smeta sve vezano uz EU: posljednja je mogućnost da Unija dobije svoju službenu zastavu i himnu, a nekmoli ustav koji bi joj, kao političkoj tvorevini zajamčio i pravnu osobnost (na stranu to što Nizozemci najviše uplaćuju u zajedničku blagajnu EU po glavi stanovnika, a nisu najbogatija članica EU). Pomisao da bi Turska mogla postati članicom EU dodatno je osnažila antiislamiste i antiimigrante kojima je lider bio pokojni Pim Fortuyn.

Situacija je u Francuskoj, iako također nepovoljna po Ustav EU, po više čemu dijametralno suprotna. Dok su u Nizozemskoj načelno desnica i narod protiv, a ljevica za, s argumentima koji stoje na klimavim nogama, u Francuskoj i ljevica i desnica već danima pucaju po šavovima, a u pozadini stoji ogromno nezadovoljstvo predsjednikom Chiracom i Raffarinovom vladom. Utoliko je to potencijalni »non« njima, a ne nužno Europi. Nekoliko dana prije francuskog referenduma oponenti vode za šest posto. Prema anketama, 64 posto građana vjeruje kako je Ustav moguće ponovno ispregovarati, što predsjednik Europske komisije Barroso iz Bruxellesa odlučno odbacuje. Zabrinutima za francusku gospodarsku politiku i socijalni model Barroso je poručio da »nema plana B« te dodatno ustvrdio: »Ustav nije niti socijalan, niti liberalan. On nije program vlade. Dokument je to koji dozvoljava različitim većinama da zastupaju različite politike«.

Najlucidnijim se, pak, čini ono što kontra Ustava navode francuski Zeleni: »Ne želim glasati za ono što ne razumijem«. Naime, zbog potrebe da se usklade ponekad nevjerojatno složeni odnosi i interesi unutar kluba EU 25, pravnom terminologijom opterećen i opsežan tekst EU Ustava najlakše čitaju stručnjaci, umjesto onih kojima je prvenstveno trebao biti namijenjen – građani.

Barroso je upozorio da bi, kao i odgađanje pregovora s Hrvatskom, potapanje referenduma o Ustavu moglo obeshrabriti ulagače. Oni bi, izlišno je naglasavati, Uniju mogli početi doživljavati kao »slabu« a nesigurnosti bi porasle.

Sanja ROMIĆ