Odgovarajući na najave ministra financija Ivana Šukera kako bi se država zbog nedavnih mjera HNB-a, ako izazovu porast kamata na domaćem tržištu, mogla ponovno okrenuti jeftinijem zaduživanju u inozemstvu, guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je da bi tada središnja banka morala do kraja pojačati restriktivne mjere kako bi banke sasvim ograničila u vanjskom zaduživanju. Guverner je opovrgnuo tvrdnje banaka da su se one zaduživale u inozemstvu kako bi mogle kupiti državne obveznice kojima se plaćao dospjeli vanjski dug i deficit državnog proračuna, podsjetivši ih kako je mjerama HNB-a od kraja prošle i početka ove godine na bankarskom tržištu oslobođeno oko osam milijardi kuna upravo u tu svrhu. To znači da su se banke opet pojačano zaduživale u inozemstvu, prvenstveno zbog plasiranja kredita stanovništvu, a unatoč najnovijim mjerama HNB-a i najavama bankara, još uvijek se na tržištu nisu pojavile naznake rasta kamata.

Ovih se dana mogla čuti i kritika Ministarstva financija da je najnovijim mjerama HNB prekasno reagirao na rast vanjskog duga. No, guverner Rohatinski tu je tvrdnju odlučno opovrgnuo, te izjavio kako "u Ministarstvu neki imaju slabo pamćenje", jer je HNB upozorio na vanjski dug već 2002., a vrlo oštro 2003. Osim toga, Rohatinski je prigovorio Ministarstvo financija na prerijetke i neredovite sastanke Odbora za suradnju Ministarstva i HNB-a, zbog čega u središnjoj banci nemaju "sve relevantne informacije" o stanju proračuna. Zbog toga, smatra guverner, nije moguće poduzimati pravodobne korekcije monetarne politike HNB-a koja je rađena u odnosu prema fiskalnim projekcijama i stand-by aranžmanu.