ŠIBENIK – Hrvatska ne može problem jake kune riješiti njenom devalvacijom, jer bi u tom trenutnku unutarnji dug koji je oko 65 milijardi kuna ekspolodirao. Zamislite kada bi svim ljudima koji su podigli kredite, rata poskupjela za 20 posto. Ne bi to pomoglo niti izvoznicima, jer hrvatska poduzeća koja rade za izvoz, poput brodogradnje, 70 posto svog izvoznog sadržaja uvoze, kaže Branimir Lokin, nezavisni ekonomist i član savjeta HNB-a. On je napomenuo da je sadašnji problem jake kune u Hrvatskoj posljedica mjera stabilizacije iz 1993. godine. Posljedice 10-togodišnje politike ne mogu se riješiti u kratkom roku, već samo uz postupne mjere kroz 7-10 godine. Da bi HNB mogao reagirati zbog situacije koja nam se dogodila, trebaju nam dublje reforme, kaže Lokin.

– Treba povećati gospodarski rast iznad 5 posto, bez toga ne možemo zaustaviti potrošnju nad investicijama. Zajedno s tim ide i rast zapošljavanja. Druga važna stvar je zaustavljanje proračunske potrošnje, za što trebamo odlučnog ministra financija, jer proračun treba stabilizirati, a to će uzrokovati »rat«. Posebno ističem da treba riještiti disproporcijski razvoj Hrvatske. Gospodarski razvoj koncentriran je u velikim gradovima, ponajviše Zagrebu i Zagreb neće postati metropola Europe, već metropola trećeg svijeta na ovaj način, sa strašnim brojem siromašnih. Upravo je zato Bandić i dobio izbore u Zagrebu, jer je ljudima obećao kruha. Nasuprot tome proizvođači u istočnoj Hrvatskoj su uništeni, ljudi se iz sela preseljavaju u gradove. U Dalmaciji i na Jadranu slična situacija, bez obzira na turizam, jer je stvarna dobit od naše koncepcije turizma mala. Imamo veće troškove od zarade. Također važan problem Hrvatske je sklerotično društvo, u populaciji je već do 17 posto staračkog stanovništva, a radno-aktivnih je sve manje, ističe Branimir Lokin. Tečaj eura je nedavno bio na najnižoj mogućoj razini 7,31 kuna, zbog čega izvozinici teško sastavljaju svoju bilancu.

– Sada najnovijim mjerama donesenim u zadnjih tjedan dana, onemogućit ćemo daljnje zaduživanje banaka u inozemstvu, tako da banke smanje deviznu masu, a time i ukupnu novčanu masu u Hrvatskoj. Dakle idemo na smanjenje likvidnosti, kako bi onda HNB mogla intervenirati u smislu da se financijsko tržište počne ponašati na način da reagira na ponudu i potražnju, kaže Lokin.