»Rezultat francuskog referenduma neće ugroziti šanse Hrvatske da se priključi EU, jer će ona na kraju vjerojatno ući u Uniju. Međutim, kako je jedan od razloga zbog kojeg su Francuzi rekli "ne" Ustavu EU-a strah od ulaska Turske, očito je da se entuzijazam za daljnja proširenja Unije hladi. Štoviše, negativan ishod referenduma najvjerojatnije će skrenuti pozornost s projekta proširenja. Rezultat ovih trendova za Hrvatsku bi mogao značiti određenu odgodu pristupa Uniji«, upozorava za Vjesnik Matthew Shinkman, analitičar londonskog The Economist Intelligence Unita, koji pokriva našu zemlju.

Dodaje da je pozicija Bugarske i Rumunjske u tom pogledu povoljnija od one s kojom se sada suočava Hrvatska. Te su dvije zemlje, naime, već potpisale pristupne ugovore koji se sada nalaze u procesu ratifikacije, pa će i učinci francuskog referendumskog »ne« euro-ustavu u njihovu slučaju biti mali. Kako su, podsjetimo, već upozorili neovisni analitičari, najgore što bi se Sofiji i Bukureštu moglo dogoditi vjerojatno je odgoda ulaska u Uniju za godinu dana, što im ionako visi nad glavom.

Slično na stvari gleda i bivši euroministar Neven Mimica, koji se sada nalazi na čelu saborskog Odbora za europske integracije. Naime, u izjavi za Vjesnik Mimica upozorava da se Hrvatska sada suočava sa složenijom situacijom nego prije samo nekoliko dana.»Naša pozicija prema EU sada je mnogo neizvjesnija nego prije, bez obzira na status kandidata i pregovarački okvir. Realno je očekivati da će se članice Unije sada okrenuti unutarnjim problemima, dok će nastavak proširenja pasti u drugi plan. Naša je situacija utoliko složenija što još nemamo datum početka pregovora«, poručuje Mimica.

Dodaje da će Unija nakon francuskog odbijanja Ustava nastaviti funkcionirati po dosad sklopljenim ugovorima »od Rima do Nice«. Za Hrvatsku bi, međutim, i to moglo predstavljati problem, s obzirom na to da se ona ne spominje u Sporazumu iz Nice, koja predstavlja kostur funkcioniranja Unije 25 članica. To znači da će, kada na dnevni red dođe ulazak naše zemlje taj sporazum trebati mijenjati, što, prema još važećoj proceduri u EU, podrazumijeva konsenzus među članicama. Pitanje je, međutim, koliko će se Unija uopće moći opterećivati time nakon što su Francuzi odbacili Ustav, pojašnjava naš sugovornik, dodavši da se to ne odnosi na Bugarsku i Rumunjsku, čija je pozicija definirana Sporazumom.

»Već i zbog toga naš će ulazak biti otežan. Međutim, nakon francuskog referenduma mnogo manje toga ovisi o nama. Stoga jedino što možemo napraviti jest da riješimo "slučaj Gotovina" i osiguramo početak pregovora, te da nastavimo s reformama. Ipak, moramo biti svjesni da je neizvjesnost sada veća nego prije«, zaključuje Mimica. Upozorava i na to da možemo očekivati daljnji rast euroskepticizma. Štoviše, zaključuje da su hrvatski euroskeptici nakon francuskog »ne« Ustavu dobili dodatni argument.

I Shinkman poručuje Zagrebu da se, neovisno o Francuskoj, okrene rješavanju jedinog preostalog pitanja u odnosima s Haagom kako bi osigurao početak pregovora. »Rješavanje "slučaja Gotovina" za hrvatske bi političare u ovom trenutku trebalo biti mnogo važnije nego da se opterećuju problemima koji su izvan njihova nadzora«, zaključuje naš londonski sugovornik.

Adriano Milovan