Ljude se telefonom ne poziva ni na policiju, a kamoli na sud. Predsjednik Mesić ne može biti zaštićeni svjedok, osigurava ga 40 ljudi i na sudu je govorio o spoznajama koje je dobio kao dužnosnik, a ne kao običan građanin, tvrdi Žarko Puhovski

ZAGREB - Predsjednik HOO—a Žarko Puhovski smatra da se novinar Josip Jović ne treba odazvati na telefonski poziv Haaškog suda, da se kao osumnjičenik pojavi pred haaškim istražiteljima 17. lipnja ove godine u Zagrebu kako bi objasnio zašto je 2000. godine kao glavni urednik Slobodne Dalmacije, unatoč pisanoj zabrani Tribunala, objavio svjedočenje zaštićenog svjedoka, predsjednika Stjepana Mesića pred Sudom u Haagu u postupku protiv generala Tihomira Blaškića. Naime, ističe Puhovski, ljude se telefonom ne poziva ni na policiju, a kamoli pred sud.

Budući da je Haaški sud sastavni dio hrvatskog sudstva, postoje pravila o dostavi pismena i njih se treba pridržavati i Haaški sud, naglašava Puhovski i dodaje da bi to značilo funkcioniranje pravne države. I sam priznaje da se danima "natezao" s predstavnicima Haaškog suda da i novinaru Domagoju Margetiću moraju, prema zakonu, uručiti pisani poziv. Što se, pak, tiče razloga zbog kojih je Jović pozvan, Puhovski drži da predsjednik Mesić ne može biti zaštićeni svjedok. Predsjednik Mesić, osim što u svom osiguranju ima 40 ljudi, i time se razlikuje od ostalih građana koji bi bili zaštićeni svjedoci, na Sudu je govorio kao dužnosnik, a ne kao običan građanin.

Štoviše, predsjednik Mesić je govorio o spoznajama koje je dobio kao dužnosnik. Ponavljam, radi se o formalnim elementima i besmisleno je da novinari protiv kojih je podignuta optužnica zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka, putuju u Haag. Puhovski ističe da je Haaški sud do sada podigao optužnice za nepoštovanje suda protiv 62 osobe. Jedna trećina njih oslobođena je, većina je osuđena na mandatne novčane kazne, a protiv nekih još traje postupak. No, nitko nije osuđen na zatvorsku kaznu, kaže Puhovski.

No, zanimljivo je, nastavlja on, da su formalno-pravno optužnice za uvredu suda teže od optužnica za ratni zločin protiv Slobodana Miloševića ili Ante Gotovine. Naime, optužnice za uvredu suda podiže sam sud, dok ove za ratne zločine podiže Glavno tužiteljstvo. Najava Carle del Ponte da će o hrvatskim novinarima koji su otkrili zaštićene svjedoke odlučivati hrvatski sudovi, blago kazano je čudna. Naime, ako je uvrijeđen sud, onda je to onaj sud u Haagu jer on i podiže optužnicu, pojašnjava Puhovski, ali odmah dodaje da je to možda zbog štednje jer da odlazak novinara i njihovih odvjetnika u Haag košta.

— Ja sam 2000. godine kontaktirao visoke oficire svjetske i europske novinarske federacije i činilo se da je s tim sve riješeno. No, očito da nije tako. Lučić navodi kako je dobra vijest izjava Carle del Ponte da će ovaj slučaj prepustiti hrvatskim sudovima. Praksa Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu je da se brani pravo novinara da objavi tajne dokumente koji su u interesu javnosti. Isto to omogućava i naš Zakon o javnom informiranju. No, ne smije se odavati identitet zaštićenog svjedoka. Međutim, olakotna je okolnost — smatra Lučić — što se radi o Predsjedniku Hrvatske koji je štićena osoba i ne može doći u situaciju u koju bi došao obični građanin koji bi eventualno bio zaštićeni svjedok.

Naime, Lučić naglašava da je riječ o nekoj drugoj osobi, a ne o predsjedniku države koji ima osiguranje, moglo bi se dogoditi da objavom njegova identiteta "izgubi glavu". Što se tiče Novinarskog društva, mi smo dali priopćenje da smo na tragu prakse Europskog suda za ljudska prava i našeg Zakona o javnom informiranju koji omogućava objavljivanje tajnih dokumenata od interesa javnosti, ali ne i identiteta zaštićenih svjedoka, veli Lučić.

A. MALENICA

ZORAN ŠAGOLJ, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG VIJEĆA HND-a: Opravdan interes javnosti za objavu

Malo mi je čudno da se cijela stvar pokreće nakon više od četiri godine od objavljivanja transkripata. Očekujem da će se Hrvatsko novinarsko društvo također oglasiti i stati iza kolege Josipa Jovića te mu pružiti pravnu i svaku drugu pomoć - izjavio je Zoran Šagolj, predsjednik Županijskog vijeća HND-a.

Cijeli demokratski svijet ovih dana odaje priznanje potvrđivanju identiteta tajnog agenta znanog kao ’Duboko grlo’, glasovitom izvoru informacija dvojici novinara koji su svojim tekstovima srušili američkog predsjednika, a pred Haaški sud se dovode novinari zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka koji je nedugo potom postao, ni manje ni više, nego hrvatski predsjednik.

Josip Jović je u prosincu 2000. godine, dok je bio glavni urednik Slobodne Dalmacije, u interesu javnosti objavio iskaz i identitet zaštićenog svjedoka koji je prije objavljivanja sadržaja svoga svjedočenja u Haagu izjavljivao kako nema ništa protiv da se transkripti objave. Čudimo se stoga, kako se četiri godine poslije zbog toga Jovića poziva na razgovor u svojstvu osumnjičenika i da apsurd bude veći, upravo 17. lipnja, na Dan Slobodne Dalmacije.