ZAGREB - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u četvrtak je, na dan susreta s predstavnicima hrvatske vlasti, Vijeću sigurnosti UN-a poslala izvješće o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haaškim sudom u kojem je ustvrdila da u suradnji s Hrvatskom nije napravljen znatniji napredak da bi se lociralo i uhitilo Antu Gotovinu te ga se prebacilo u Haag. Vjesnik objavljuje sadržaj izvješća predsjednika Haaškog suda Theodora Merona i glavne tužiteljice na temelju kojeg će se tužiteljica obratiti VS-u.

Hrvatski napori da se pronađe i uhiti Gotovina, ustvrdila je tužiteljica, nisu bili ni fokusirani ni uvjerljivi, a u pitanje je dovedena volja hrvatske vlasti da uhiti bjegunca. Del Ponte je prihvatila Akcijski plan Vlade kao novo obećanje, jer »ima potencijala da snažno udari na mrežu koja podržava Gotovinu«. No, naglasila je da za provedbu Plana treba tri-četiri mjeseca, a suradnja Hrvatske s Haaškim sudom ne može se opisati kao puna.

Meron je u izvješću naglasio da se suradnja s Hrvatskom može opisati na isti način kao i u prošlom izvješću: dobra, osim u »slučaju Gotovina«. »Postoji velika zabrinutost zbog toga što se jedini preostali problem nije prevladao. Pojavljivanje Gotovine pred Sudom je imperativ. Jako sam zabrinut zbog opetovanih propalih pokušaja hrvatske vlade da osigura dolazak Gotovine pred Sud«, napisao je Meron u izvješću i zaključio: »Od preostalih 10 optuženika u bijegu, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina su najozloglašeniji. Misija Suda ne može biti završena, niti će Sud zatvoriti svoja vrata dok oni ne budu u haaškom pritvoru.

Del Ponte je navela da Ured haaškog tužiteljstva i dalje koristi neograničen pristup dokumentima i svjedocima. »Nažalost, ne može se izvijestiti o nekom napretku hrvatske vlasti da bi se lociralo, uhitilo i prebacilo Gotovinu. Ti napori nisu bili ni uvjerljivi ni fokusirani. Moglo bi se posumnjati u temeljnu volju hrvatske vlasti da uhiti bjegunca. Hrvatska vlast je preferirala dobrovoljnu predaju. Nadalje, pojavilo se nekoliko incidenata u kojim se manipuliralo osjetljivim informacijama da bi se opstruirala istraga protiv Gotovine i mreže koja ga štiti«, napisala je u svojem izvješću Del Ponte. Potužila se i na medijsku kampanju temeljenu na dokumentima koji su poslani medijima ili na izokrenutom tumačenju sudskih dokumenata da bi se diskreditirao Sud i partneri u Zagrebu: »To govori da je mreža koja podržava Gotovinu unutar institucija aktivna i da nije došlo do odlučnih akcija protiv nje«.

U drugom odlomku ona tretira Akcijski plan. »Ako se bude provodio s potrebnom odlučnošću, taj akcijski plan ima potencijal da snažno udari na Gotovininu mrežu potpore i osigura detaljne obavještajne informacije o tome gdje se nalazi bjegunac. To bi mogao biti početak ozbiljne operacije. Ipak, završna se procjena ne može donijeti odmah. Za to će biti potrebna tri do četiri mjeseca kako bi se ustvrdilo je li Hrvatska, ovaj put napokon, čini sve što može da bi locirala i uhitila Gotovinu. Ako hrvatske vlasti pokažu potrebnu odlučnost, onda Gotovina treba biti doveden u Haag, ili hrvatske vlasti moraju osigurati detaljne informacije koje mogu voditi prema njegovu uhićenju. Zasad, suradnja se ne može opisati kao puna«, zaključila je Del Ponte.