SUPROTNO IZJAVAMA PREMIJERA I MINISTRA, VIŠE GOSTIJU, KAŽU U HNB-u, HRVATSKOM TURIZMU NIJE DONIJELO I VIŠE PRIHODE

– Godišnji porast fizičkih pokazatelja u turizmu nije se u 2004. godini ogledao i u godišnjem rastu financijskih pokazatelja, stoji u tom izvješću. Prema podacima iz biltena HNB-a od putovanja i turizma Hrvatska je u prošloj godini uprihodovala 5,01 milijardu eura, što je za 80 milijuna kuna manje nego u 2003. godini kada je prihod bio 5,09 milijarda eura.

Prihodi od turizma bili su u 2004. godini niži od očekivanih i nominalno su stagnirali u odnosu na 2003. godinu, zaključili su u svom izvješću analitičari HNB-a. Oni imaju i objašnjenje za to što rast financijskih pokazatelja nije pratio rast broja dolazaka i noćenja turista u Hrvatsku, te ističu da razlog tome nije značajna promjena u prosječnoj potrošnji putnika. Razlog je promjena strukture gostiju, odnosno to što sve veći broj turista boravi u neplaćenom smještaju. Naime, HNB u suradnji s jednom agencijom za istraživanje tržišta prvodi anketu o potrošnji inozemnih putnika u Hrvatskoj i ona je pokazala da je u 2004. godini smanjen broj putnika u plaćenom smještaju.

Međutim naši sugovornici iz Banskih dvora, s kojima smo razgovarali neslužbeno, tvrde da je razlog to što je dio zarade završio u sivoj ekonomiji. Tako je veliki gubitnik i država koja na dio prihoda nije ubirala PDV, a vjerojatno joj je promaknuo i dobar dio zarade od trošarina na naftne derivate i cigarete.

No, analitičari HNB-a nemaju sjajne prognoze ni za budućnost hrvatskog turizma, ukoliko se neke stvari ne počnu mijenjati. Oni u svome izvješću zaključuju da je hrvatski turizam dosegnuo gornju granicu, a da daljnji rast prihoda pretpostavlja i daljnje investicije u smještajne kapacitete i povezane usluge. To znači da bi i ovogodišnja zarada od turizma mogla biti na nivou prošlogodišnje, odnosno oko pet milijarda eura, te da se ni ubuduće ne treba nadati značajnijim rezultatima ukoliko ne bude novih ulaganja i proširenja ponude.

Tako je u prošloj godini izvoz, stoji u izvješću HNB-a, rastao 21,7 posto, što je dvostruko viši rast nego u 2003. godini. Rastu izvoza posebno su pridoinijeli izvoz transportne opreme, odnosno brodova te izvoz nafte i naftnih derivata.

S druge strane, uvoz je rastao po stopi od 8,7 posto, dok je u 2003. godini ta stopa bila 15,4 posto. Uzroci sporijeg rasta uvoza su slabljenje potrošačkog buma vezanog uz kupnju osobnih automobila, ali i cestovnih vozila. Uvoz cestovnih vozila i strojeva u graditeljstvu posebice je rastao u 2002. godini kad su rasla ulaganja u cestogradnji. S obzirom na to da se investiranje u tu infrastrukturu smanjilo u 2004. godini, manja je i potreba za cestovnim vozilima i strojevima, što je između ostalog usporilo rast uvoza, zaključili su stručnjaci HNB-a. No, s druge strane, smanjenje investicija prouzročilo je u prošloj godini i manji gospodarski rast.

Najviše noćenja u prošloj godini ostvarili su gosti iz Njemačke, Italije, Slovenije, Češke i Austrije, s time da se uz iznimku Austrije broj noćenja gostiju iz svih tih zemlja smanjio u odnosu na 2003. godinu. Manje noćenja ostvarili su i gosti iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, porastao je broj noćenja gostiju iz Francuske, Velike Britanije, Nizozemske, Mađarske i Švedske.