Vlada je, naime, u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o javnom okupljanju kojima se uvode zabrane javnih prosvjeda, pojedinačnih i grupnih, u blizini mjesta u kojima borave tzv. posebno štićene osobe. Zna li se da u krug posebno štićenih osoba spadaju predsjednik RH, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora, jasna je namjera da se ponajprije zabrani prosvjed na Markovu trgu, tamo gdje su se prosvjedi pokazali najučinkovitijima.

Prosvjedovanje radnika "Sljemena" tako možda bude i zadnje koje se dogodilo na Trgu svetog Marka. Njihovih 35 dana "kampiranja" očito je bilo previše za gledati s prozora Banskih dvora. Vlada, međutim, svoj prijedlog obrazlaže potrebom usklađivanja zakona s Uredbom o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora. Pritom se poziva na slovensku praksu gdje se zabranjuje prosvjedovanje u neposrednoj blizini objekata koji su pod posebnom zaštitom. Hitnost se, pak, tumači opravdanim državnim interesima, a da je Vlada svjesna kolike će prijepore u Saboru izazvati predloženi zakon, svjedoči činjenica da je prijedlog u saborski postupak stigao u petak u kasno podne, kada je većina zastupnika već pošla svojim kućama. Hitnost je, međutim, ekspresno prihvaćena pa bi zakon, zahvaljujući HDZ-ovoj većini, mogao proći već ovog tjedna.

Iako vodeće sindikalne središnjice neupitnom drže slobodu iskazivanja građanskog neposluha, organiziranja i prosvjedovanja u skladu s Ustavom i Zakonom o radu, mišljenja oko sporne lokacije, Markova trga, donekle su podijeljena. Naime, predsjednica najjače sindikalne središnjice SSSH Vesna Dejanović, iako ističe da nije ni za kakve zabrane, smatra kako se u vezi s javnim okupljanjem moraju jasnije utvrditi pravila igre, te to pitanje pravno urediti.

"Primjer je susjedna Slovenija, u kojoj Zakon o javnom okupljanju propisuje da se javno okupljanje može dogoditi najbliže 30 metara od zgrade Vlade, parlamenta, zgrade predsjednika i slično. U Austriji je najbliža dopuštena udaljenost 500 metara", ističe ona, dodajući kako Markov trg zbog svoje lokacije, arhitektonskog rješenja, može predstavljati određeni problem. Zbog toga je, kaže, Vlada prije donošenja bilo kakvog prijedloga trebala konzultirati socijalne partnere. "Šteta je učinjena i time što ovo pitanje nije prije uređeno, ovako se stječe dojam da se zabrane uvode zbog prosvjednika iz ’Sljemena’", kaže Dejanovićeva, te ističe da će, ako prosvjedi na Markovu trgu ne budu dopušteni, sindikalci prosvjedovati najbliže gdje to bude moguće.

Međutim, iz središnjica Nezavisnih hrvatskih sindikata i Udruge radničkih sindikata, čiji su granski sindikati više puta zaposjedali Markov trg, poručuju da je ovakav Vladin prijedlog sramotan, a URSH čak poziva sve sindikate da se "odlučno suprotstave ovoj Vladinoj podvali". "Ako se ova vlast plaši radnika, svojih građana, kojima je još jedino preostalo pravo na javno manifestiranje nezadovoljstva boreći se za svoju egzistenciju, onda URSH poziva Vladu da podnese ostavku", poručuje predsjednik te središnjice Boris Kunst. On također traži od Vlade hitan sastanak sa sindikatima, u suprotnom će URSH održati više javnih prosvjeda pred Vladom i Saborom.

"Iznenađeni smo, ogorčeni i uznemireni ovim nerazumnim Vladinim prijedlogom, koji je korak unatrag u demokratizaciji Hrvatske", poručuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever, pitajući Vladu koje je to mjesto dovoljno udaljeno od očiju i ušiju predsjednika Vlade i zastupnika u Saboru.