Godišnji izvještaj Carle del Ponte i Theodora Merona Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji Zagreba s ICTY-jem konstatira da ne postoji puna suradnja Zagreba s Tribunalom. Izvještaj je ove godine u cjelini nešto kritičniji nego prošle godine, jer je Meronov ton ovaj put oštriji. U izvještaju na 16 gusto tipkanih stranica, koji se odnosi na cijelu regiju, dijelovi su posvećeni suradnji zemalja s Tribunalom, a zatim problemima sa sredstvima te tehničkim problemima. Tužiteljica se pozitivno osvrće i na "akcijski plan", blago je optimistična i vrlo oprezna kad govori o njegovoj realizaciji.

"Razlog našoj vrlo velikoj brizi jest što posljednja prepreka prema ostvarenju pune suradnje još nije riješena. Imperativ je da se Gotovina pojavi pred Tribunalom", stoji u dijelu izvještaja Theodora Merona. Predsjednik Suda zaključuje u istom, vrlo oštrom diplomatskom kodu: "Vrlo sam zabrinut zbog kontinuiranog propusta hrvatske Vlade zbog toga što nisu omogućili njegovo pojavljivanje u Haagu".

Izvještaj tužiteljice Del Ponte na redu je poslije Meronova i u njemu se Hrvatska detaljnije obrađuje. Izvještaj je, u biti, bez velikih iznenađenja, jer su evocirane sve teme koje su zadnjih godinu dana bile na naslovnim stranicama i u fokusu domaće debate.

Pošto je navela stalnu dobru suradnju u pogledu svjedoka i dokumenta, tužiteljica nastavlja raportiranje Vijeću sigurnosti: "Na žalost, ne možemo izvijestiti o velikom napretku u pogledu napora hrvatskih vlasti u razdoblju za koje podnosimo izvještaj o lociranju, hapšenju i transferu Ante Gotovine. Njihovi napori nisu bili ni usmjereni, niti uvjerljivi. Možemo iskazati i sumnje u iskrenu volju hrvatskih vlasti da uhapse bjegunca. Draža im je bila dobrovoljna predaja. Osim toga, u nekoliko incidenata, manipuliralo se osjetljivim informacijama kojima je bio cilj da se ometa istraga protiv Gotovine i mreže njegovih pomagača."

Serija tekstova u Nacionalu povezana sa slučajem Gotovina našla je odjek u tužiteljičinu izvještaju i iz nje su izvedeni ozbiljni zaključci: "Uz to, postojala je i medijska kampanja, u nekim slučajevima bazirana na povjerljivim dokumentima koji su procurili u tisak, ili na iskrivljenim tumačenjima sudskih dokumenata. Time se nastojalo diskreditirati kako ICTY tako i Tribunalove partnere u Zagrebu. To su indicije da je mreža koja podržava Gotovinu u institucijama ostala zdrava i živa, i da protiv njezinih pripadnika nije pokrenuta odlučna akcija."

Tužiteljica nastavlja: "Hrvatska Vlada dala je nova obećanja i napravljen je "akcijski plan". Ako će biti proveden s neophodnom odlučnošću, on nosi potencijal da jako udari Gotovininu mrežu pomagača i da se pribave detaljni podaci o bjegunčevu boravištu. To bi mogao biti početak ozbiljne operacije." (...) "No, ne možemo u ovom trenutku dati procjenu; trebat će tri do četiri mjeseca za vrednovanje da li ovaj put, konačno, Hrvatska čini sve da uhapsi Gotovinu." (...) "Ako hrvatske vlasti pokažu neophodnu odlučnost, ili će Gotovina biti doveden u Haag, ili će hrvatske vlasti dati sve detaljne informacije koje će voditi do hapšenja."(...) "U ovom trenutku ne možemo reći da postoji puna suradnja", zaključila je glavna haaška tužiteljica.