Novi list: 09. 06. 2005.
REFORME ZDRAVSTVENOG I MIROVINSKOG OSIGURANJA MORAJU KRENUTI ZA MJESEC DANA – OPORBA NE OBEĆAVA KONSENZUS
MMF usporava rast mirovina
Mirovine će se u prosjeku povećati za 31, umjesto za 42 kune. Vlada će tako u ovoj godini uštedjeti oko 200 milijuna kuna, ali će dugotrajan učinak biti puno veći jer će slabiti pritisak mirovinskih troškova na proračun pa se očekuju značajne uštede
ZAGREB – Za dva tjedna Vlada će MMF-u, ali i domaćoj javnosti, morati objaviti svoju reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava, ali kako sada stvari stoje, za te poteze neće dobiti podršku oporbe te nekih koalicijskih partnera, iako je i šef Misije MMF-a u Hrvatskoj Dimitri Demekas pozvao sve političk
e stranke da podrže reforme.Promjenu u načinu usklađivanja mirovina Sabor mora potvrditi najkasnije do 15. srpnja, ako se već kod rujanskog usklađivanja želi usporiti rast mirovina. Umirovljeničke udruge, pa tako i HDZ-ov koalicijski partner Hrvatska stranka umirovljenika, prema riječima njezinog predsjednika Vladimira Jordana, poručuju da tek očekuju razgovore s Vladom oko izmjene zakona o mirovinskom osiguranju, ali da izmjenu formule za usklađivanje mirovina, a samim time i njihov usporeni rast, neće podržati.
Švicarska formula
Ukoliko promjene formule doista prođu u Saboru, mirovine će se usklađivati prema rastu životnih troškova i realnom rastu plaća, umjesto dosadašnjeg usklađivanja s nominalnim rastom plaća. Sada je teško procijeniti što će se dogoditi s mirovinama u rujnu jer se ne može predvidjeti kretanje životnih troškova i realnog rasta plaća, ali je sigurno da to znači usporeniji rast. No, na primjeru usklađivanja u ožujku može se pretpostaviti koliko će umirovljenici izgubiti.
Naime, tada su mirovine, u skladu s nominalnim rastom plaća, povećane za 2,3 posto. Da je kojim slučajem tada na snazi bila švicarska formula koju Vlada sada želi ponovo vratiti na snagu, mirovine bi se povećale za 1,7 posto. To znači da bi umirovljenici u prosjeku bili zakinuti za oko 11 kuna. Naime, umjesto prosječnog povećanja od 42 kune, dobili bi u prosjeku 31 kunu više.
Ništa od konsenzusa
Takav će se odnos vjerojatno zadržati i kod usklađivanja u rujnu, pa će Vlada promjenom formule prema nekim procjenama u ovoj godini uštedjeti oko 200 milijuna kuna. No, zato se očekuje da pritisak na proračun oslabi u sljedećoj godini i da se zabilježe značajne uštede.
U Vladi kažu da razgovaraju s političkim strankama oko konsenzusa za te dvije najosjetljivije reforme, no pitanje je hoće li oporba pristati na takav rasplet događaj, s obzirom da će štednja u oba sektora najviše pogoditi najugroženiji sloj građana – umirovljenike. SDP-ovac Slavko Linić ističe da je njegova stranka na savezu za Europu pokazala da je spremn
a na konsenzus, ali upozorava da Vlada ne može očekivati isto ponašanje sada kada najavljuje štednju na najsiromašnijima, a »istovremeno novac rasipa kapom i šakom na sve strane«.– Mogu li od nas tražiti konsenzus nakon što godinu i pol nisu ništa radili i nakon što su potrošili 600 milijuna kuna na zapošljavanje svojih ljudi, Linićevo je protupitanje.
Konsenzus oko nepopularnih mjera Vlada ne može očekivati ni od HSS-a, čiji predsjednik Zlatko Tomčić ističe da Vlada ne pokazuje umješnost u reformama, a Demekasov poziv tumači kao pokušaj međunarodne institucije da zaštiti HDZ koji ništa ne čini.
– Nema nikakvog konsenzusa, neka Vlada svojim znanjem i prijedlozima uvjeri parlament da su reforme nužne i neka za njih dobije većinu. Vlada mora preuzeti odgovornost jer ako ćemo to umjesto nje činiti svi, onda građani ni ne moraju izlaziti na izbore, poručuje Tomčić.
Jagoda MARIĆ