Novi list: 09. 06. 2005.

EUROPSKA UNIJA OČEKUJE DA HRVATSKA NASTAVI AKCIJU PROTIV GOTOVINE

Pregovori kreću u listopadu?

BRUXELLES Povjerenik za proširenje Europske unije Olli Rehn suglasio se jučer u Bruxellesu s posljednjim izvještajem glavne haške tužiteljice Carle del Ponte o Hrvatskoj, podsjetivši da se Europska komisija čvrsto drži principa koji si je zadala – da će usvojiti svaki službeni stav glavne tužiteljice.

Rehn je naglasio da mu je žao da suradnja Hrvatske s Haagom još nije potpuna, ali ne može prijeći preko bjelodane činjenice da »hrvatske vlasti trebaju više vremena da demokratske strukture u potpunosti preuzmu kontrolu, te da se cijela državna uprava uskladi s vladavinom prava i da poštuje međunarodne obveze«. Za provedbu akcijskog plana, a s ciljem da pokaže da čini sve ne bi li locirala i uhitila Gotovinu, Hrvatska, smatra tužiteljica, treba tri do četiri mjeseca. Rehn to naziva »odlučujućim napretkom« koji bi Hrvatsku uveo u EU.

Na tehničkoj razini EU je već neko vrijeme spremna, ponavlja povjerenik, započeti pregovore čim Hrvatska ispuni uvjete koje je postavilo Vijeće. S te strane, očito, zapreka za Hrvatsku nema. Letvica za početak utrke mogla bi se, dakle, podići početkom listopada.

Pred sastanak Vijeća općih poslova i vanjskih odnosa u ponedjeljak i utorak u Luxembourgu šuška se i o mogućem sastanku neformalne Radne skupine EU za Hrvatsku. Legitimno se upitati ima li takav sastanak uopće smisla s obzirom da nema indikacija da bi se pet njegovih članova, inzistiranjem na započinjanju pregovora još ovoga mjeseca, željelo izravno konfrontirati s glavnom tužiteljicom. Iako Assleborn od preksinoć o toj mogućnosti vodi razgovore, jučer poslijepodne britanski diplomatski izvori u Bruxellesu nisu potvrdili da im je upućen poziv.

Francuski srpanjski rok ne odnosi se na Hrvatsku

Nakon što je postalo vrlo izgledno da će odluka o pregovorima s Hrvatskom biti prebačena na jesen, u medijima se počelo spekulirati da će se Zagreb suočiti s dodatnom zaprekom ako pregovori ne startaju do 1. srpnja. Ta bi zapreka, tvrdi se, mogao biti ustavni amandman u Francuskoj prema kojemu se predviđa nacionalni referendum prije ulaska bilo koje nove članice u EU.

No, izvori bliski diplomaciji tvrde da se ustavne promjene u Francuskoj ne odnose na Hrvatsku. U tom se amandmanu, kažu naši sugovornici, spominje da će se referendumi odnositi na zemlje za koje do 1. srpnja 2004. nije odlučeno o sazivanju Međuvladine konferencije na kojoj će početi pregovori. Za Hrvatsku je pak, kad je dobila status kandidata u lipnju prošle godine, odlučeno da će se Međuvladina konferencija sazvati »rano u 2005.«. Naši sugovornici tvrde da nije bitno što se ta konferencija nije održala i što su pregovori još na čekanju, već je sama odluka o sazivanju Međunarodne konferencije dovoljna da se francuski amandman ne odnosi na hrvatski slučaj.

S. ROMIĆ