Vjesnik: 10. 06. 2005.
Ranko Marijan neće biti imenovan k
onsenzusomZAGREB – Zastupnici HSP-a i IDS-a te nezavisni zastupnici Ivo Lončar i Ivo Banac najavili su da će biti suzdržani u glasovanju o imenovanju Ranka Marijana za predsjednika Vrhovnog suda. Banac je u raspravi u četvrtak istaknuo da Sabor mora znati zašto je Marjan svojedobno osudio Dobroslava Paragu i Karmen Bušić, kazavši da »podržavajući njegovu kandidaturu Sabor podržava i njegove presude«. On smatra kako zastupnici o Ranku Marijanu ne znaju ništa, osim da je bio upleten u političke procese.
Kompromitirajuća biografija smeta i Damiru Kajinu, koji je ocijenio da sudjelovanje u političkim procesima potkraj osamdesetih godina nikome ne može biti preporuka.
»Donošenje takvih presude pri kraju komunizma teško se može opravdati«, kazao je. Iako se čini da Marjan neće biti izabran konsenzusom, koji je uvjetovao, dobit će potporu jer njegov izbor podržavaju HDZ, SDP i HNS.
Problematična je bila i rasprava o odlasku vojnika HV-a na vježbu u Minnesotu. Kajin se usprotivio odluci Vlade da vojnici idu na vježbu bez dvotrećinske potpore Sabora. Rekao je kako nije riječ o »skupini izviđača koja ide na izlet na Bjelolasicu nego o instituciji koja za angažman svojih vojnika izvan granica treba odluku parlamenta«. Ministar obrane Berislav Rončević objasnio je kako je riječ o bilateralnoj vježbi pripadnika Nacionalne garde SAD-a i HV-a u sklopu Partnerstva za mir, za što nije potrebno mišljenje Sabora. Potreban je samo potpis vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića, kazao je Rončević, odbacivši primjedbe da je zamalo izazvana ustavna kriza. Vlada je, naime, dodala amandman na osnovi kojeg bilateralne vojne vježbe odobrava samo predsjednik države.
Vlada premijera Ivice Račana jamstva brodogradilištu Viktor Lenac davala je zbog političkih razloga, nije proučila financijsko stanje brodogradilišta, nije konzultirala stručnjake i ignorirala je nalaze revizije u Lencu – glavni su zaključci Istražnog povjerenstva za Lenac koje je u četvrtak Saboru predstavio predsjednik Povjerenstva Anto Đapić.
Dalje je naglasio da financijske intervencije u Lenac »predstavljaju prividnu skrb za zaposlenike kojom se želi opravdati politički pogrešne odluke, koje su rezultirale velikom štetom koja se podmiruje isključivo sredstvima državnoga proračuna«. Emil Tomljanović je uime HDZ-a podržao zaključke naglasivši da je Vlada izdavala jamstva iako je imala sve informacije koje su govorile da je brodogradilište zrelo za stečaj.
Oporba je tvrdila da su zaključci velikim dijelom netočni, nepotpuni ili neproduktivni. Najžešće je polemizirao bivši potpredsjednik Vlade Slavka Linića. On tvrdi da su zaključci pokazali samo političko stanje u državi jer se radi ne samo o političkom obračunu sadašnje s bivšom vlasti nego i o »obračunu predlagača osnivanja Povjerenstva iz HDZ-a s njegovim članom i neformalnim glasnogovornikom Branimirom Glavašem, koji izvješće nije ni potpisao«. Podsjetio je da ga se u Saboru optuživalo da je vrećama iznosio novac iz Lenca, a sada nema direktnog tv-prijenosa jer tako što Povjerenstvo nije utvrdilo.
»SDP je protiv procesa pretvorbe i privatizacije Lenca i visokih menadžerskih plaća, ali sve se to događalo do 1998. Vlada je jamstva dala tvrtki u krizi koja je zapošljavala 1000 ljudi i još 1000 kooperanata. Struktura vlasništva je 2001. bila jasna, što pokazuju i nalazi Državne revizije, kao što pokazuju i to da su se krediti s državnim jamstvom trošili namjenski iako se to prema zaključcima Povjerenstva ne može zaključiti«, naglasio je Linić.
Povjerenstvo ovim zaključcima stranim vlasnicima poručuje da će »zbog osobnih i političkih obračuna biti učinjeno sve da se oni izvuku od odgovornosti«, tvrdi dalje Linić. Podsjetio je da isti vlasnici koji su od njegove Vlade uporno tražili jamstva za lošu investiciju sada traže likvidaciju Lenca ne bi li spasili mrvice koje su ostale i već godinu i pol onemogućavaju preustroj u remontno brodogradilište koje bi zapošljavalo 550 radnika.
Sanja Kapetanić, Dada Zečić