Vjesnik: 13. 06. 2005.
Samo trećina lijekova bez dopla
teŠto će biti s teško bolesnima kojima trebaju skupi lijekovi, kroničnim bolesnicima...
Reformom zdravstva, kakvu je dijelom već predstavio ministara zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić, trebalo bi se uštedjeti 1,67 milijardi kuna. Hrvatska godišnje u zdravstvenom sustavu potroši više od 14 milijardi kuna. Prema nekim procjenama, zajedno s onim što građani plaćaju privatnim liječnicima, zdravstveni je ceh 20 milijardi kuna. Političari smatraju da je to mnogo za naš BDP, a za vratom im je i MMF s pr
ocjenom da za zdravstvo trošimo više nego ijedna tranzicijska zemlja. Tako je nastala »direktiva« prema kojoj zdravstvena potrošnja ne smije rasti više od planiranih 3,7 posto deficita.No, problem je gdje uzeti a da se ne uzdrma stolica i sačuva socijalni
mir, jer nema udruge pacijenata i onih za zaštitu ljudskih prava koje nemaju zamjerku na najavljene promjene u zdravstvu.Detalji o reformi zdravstvenog osiguranja trebali su se čuti u nedjelju u Dubrovniku na simpoziju koji je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi organiziralo u suradnji s regionalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije. Skup je, međutim, otkazan, pa tako i rasprava o zakonu koji bi do jeseni trebao biti gotov i počeo bi se primjenjivati početkom iduće godine. Razlozi otkaziv
anja nisu poznati.Jeftinim dodatnim zdravstvenim osiguranjem plaćanje participacija svelo se na minimum. Zaboravilo se, čini se, da novac za zdravstvo osiguranje izdvajaju građani iz svojih plaća, a istodobno imamo liste čekanja, nezadovoljne liječnike i građane, od kojih većina plaća privatne liječnike.
Pomisao da će se za lijek koji stoji 100 kuna plaćati 25 posto, za onaj od 100 do 500 kuna 50 posto, a 75 posto za skuplji od 500 kuna, zabrinula je najveće potrošače - umirovljenike, ali i sve građane tanka džepa. Ministrova pretpostavka da će se participacijama disciplinirati one koji skupljaju, a ne troše lijekove, na klimavim je nogama jer stručnjaci tvrde da ne trošimo više lijekova od drugih naroda.
U financijskoj simulaciji računa se i na 25 posto udjela za specijalističko-konzilijarne preglede vrijedne do 100 kuna, 25 posto od 100 do 500 kuna i 10 posto za skuplje od 500 kuna. Znači, za CT pregled koji stoji 1000 kuna pacijent bi trebao platiti 100; 35 posto plaćao bi bolesnik za bolničko liječenje
do 10 dana; pet do 10 kuna doplatna je cijena recepta, pregleda, kućne posjete, sanitetskog prijevoza, hitne pomoći. Uvodi se i esencijalna lista lijekova (trećina sadašnje), a svi ostali proporcionalno se više doplaćuju... Toga bi bila oslobođena djeca do 18 godina i stariji od 75 te socijalno ugroženi prema dogovorenom dohodovnom cenzusu.Ministar najveću korist ne vidi u uštedama nego u stabilizaciji sustava, što znači više vremena za pacijenta, bolju iskorištenost kapaciteta, manje lista čekanja, veće rodiljne naknade, prava za građane s posebnim potrebama, bolje uvjete rada u zdravstvu... Ne zna se, pak, koliko će liječenje stajati prosječna osiguranika, što će biti s teško bolesnima kojima trebaju skupi lijekovi, s dijaliziranim koji stalno koriste san
itetski prijevoz, kroničnim bolesnicima...Biserka Lovrić