Novi list: 16. 06. 2005.
ORGANIZATORI INTERNATIONAL LEADERS SUMMITA OPTUŽUJU VLAST ZA INERTNOST
Sanaderova Vlada nije provela nijednu reformu
Rumunjska j
e, primjerice, u samo tri dana uvela jedinstvenu stopu poreza od 16 posto, s ostalim ključnim reformama, rekao je Joel Anand Samy, organizator ILS-aZAGREB – Organizatori nedavno održanog International Leaders Summita, na kojem su poznati svjetski ekonomski stručnjaci predstavili primjere uspješnih ekonomskih politika različitih zemalja i ponudili rješenja za ubrzanje gospodarskog rasta, predbacili su jučer hrvatskoj Vladi potpunu nezainteresiranost prema tom događaju i njegovim sudionicima.
Hrvatska je Vlada na tom skupu dobila kritike zbog zanemarivanja vladavine prava, zbog prevelikog miješanja u ekonomske aktivnosti te gušenja ekonomske slobode. Sudionici summita predložili su i model poticanja gospodarskog rasta – uvođenje jedinstvene porezne stope od 15 posto, reformu mirovinskog sustava po čileanskom modelu, brzu privatizaciju državnih tvrtki, deregulaciju državnog upravljanja u ekonomiji, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije, reformu tržišta rada i poticanje slobodne trgovine.
– Hrvatska više ne smije odlagati provođenje reformi. Posljednjih 17 mjeseci Vlada nije uvela niti jednu veću ekonomsku reformu, dok je Rumunjska u samo tri dana uvela jedinstvenu stopu poreza od 16 posto zajedno s ostalim ključnim reformama, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Joel Anand Samy, organizator ILS-a.
Prema riječima Nataše Srdoč, predsjednice Adriatic Institute for Public Policy, sve države koje su uvele jedinstvenu poreznu stopu, već u prvoj godini imale su rast poreznih prihoda jer je najbogatiji sloj napokon počeo plaćati porez.
Organizatori ILS-a kao jednu od najbitnijih reformi spominju i reformu mirovinskog sustava, naglašavajući da je nedopustivo da mirovinski fond mora više od 50 posto svojih prihoda investirati u državne obveznice. Vlada mora odlučno krenuti u reforme, a država mora smanjiti potrošnju, jer ona za ekonomski rast od 7 posto, kakav Čile ostvaruje već 15 godina, mora biti manja od 25 posto. U Hrvatskoj ona dostiže čak 55 posto bruto-društvenog proizvoda.
Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ