ZAGREB – Ministarstvo financija najavilo je uvođenje imovinskih kartica za sve hrvatske građane, a one bi sadržavale podatke o imovinskom stanju svakog pojedinca, od osobnog dohotka do nekretnina, kao što su stanovi, kuće, zemljište, ali na kartici će biti i podaci o automobilima, vrijednim umjetninama ili štednji. Tako bi se postavili temelji budućoj reformi sustava socijalne skrbi jer bi se na osnovi imovinskog cenzusa odlučivalo tko može dobivati socijalnu pomoć, možda bi se tak cenzus u bližoj budućnosti primjenjivao i u zdravstvenom osiguranju.

No, čini se da se Vlada već na samom početku suočava s velikom dvojbom, a to je od kojeg će vremenskog roka početi popisivati nečiju imovinu. Ako uzme, što je najlakše, sadašnje podatke, time bi u jednu ruku blagoslovila postojeće stanje bez previše pitanja o tome kako je netko stekao određenu imovinu. To znači da bi pojedini građani u svojoj imovinskoj kartici mogli imati prijavljene jahte, štednju u stotinama tisuća eura, luksuzne stanove, a da istovremeno njihova porezna kartica pokazuje samo prosječnu mjesečnu zaradu. Ukoliko bi se Vlada ipak odlučila baviti porijeklom te imovine i u najblažem slučaju propitivanjem je li netko uredno plaćao poreze, to bi značilo da za izradu imovinskih kartica ne uzima sadašnje stanje, nego da se vraća nekoliko godina u prošlost. Zato je razumljivo da o detaljima oko uvođenja imovinskih kartica u Vladi nitko ne želi službeno govoriti, ali neki naši sugovornici bliski Banskim dvorima ističu da tehničko odrađivanje posla, koliko god on bio obpsežan, neće biti tako veliki problem kao odluka koliko će daleko u bližu prošlost ići Vlada kod popisa imovine.

Znakovito je i to da je Vlada najavila da će za projekt imovinskih kartica zatražiti politički konsenzus u parlamentu. No, sličnu ideju bivšeg ministra financija Mate Crkvenca koji je želio da porezne kartice građana ipak sadržavaju nešto više podataka o njihovoj imovini, a da bi se moglo usporediti nečije primanje na koje plaća porez s imovinom koju je stekao, na nož je prije nekoliko godina dočekao upravo HDZ. Tako su zastupnici HDZ-a optuživali tadašnju koalicijsku vlast da se služi komunističkim metodama želeći popisati imovinu i ispitati njezino porijeklo, što je, tvrdili su HDZ-ovci, neprimjereno demokratskoj državi. Pitanje je hoće li sada SDP i njegovi nekadašnji koalicijski partneri podržati sličnu ideju HDZ-ove Vlade.

Bilo kako bilo, Vlada će određivanjem vremenske točke koja će biti referentna za popis imovine na imovinskoj kartici pokazati hoće li blagosloviti postojeće stanje ili će se država s nekoliko godina zakašnjenja zapitati kako su neki ljudi stekli kuće, vikendice, apartmane i jahte, a plaćali su porez kao radnici s prosječnom plaćom. Iako Vlada imovinske kartice uvodi iz potpuno drugih razloga, prvenstveno da bi kontrolirala socijalna davanja, čini se da bi njezina ideja mogla zapeti na priči o nezakonitom bogaćenju i izbjegavanju plaćanja davanja državi, a koju Hrvatska ne uspijeva rasplesti posljednjih 15 godina.

Drugi problem je to što i u Vladi postoje različita mišljenja o tome tko bi trebao imati imovinsku karticu, pojedinci ili obitelji. Dok se jedni zalažu za to da imovinsku karticu imaju svi punoljetni građani, pojedini ministri zastupaju uvođenje obiteljskih kartica. Zagovaratelji »pojedinačne« kartice ističu da bi se onda iz nje iščitalo je li netko zaposlen ili ne, koliko poreza plaća državi, je li plaća ili mirovina jedini način na koji zarađuje za život ili je možda uz to i ilegalni poduzetnik koji na Jadranu izdaje apartmane i više nego pristojno zarađuje. Na taj način oni očekuju da bi se lakše kontroliralo i zapošljavanje na crno. Pristalice obiteljskih kartica napominju da bi u tom slučaju pojedinci i dalje mogli ostati »siromasi«, upisujući kao vlasnike vrjednijih nekretnina svoju djecu, pa bila ona i maloljetna. No, problem je, priznaju to i oni sami, što će biti malo teže baš u svakom slučaju odrediti tko čini neku obitelj.

No, oni najiskreniji članovi Vlade s kojima smo razgovarali kažu da u sljedeće dvije-tri godine ne treba očekivati uvođenje kartica jer bi baš toliko vremena trebalo da se one uvedu, sve da i ne bude političkih sukoba oko toga što će one sadržavati. Napominju i to da porezne kartice građana mogu biti dobra baza za taj posao, ali da će biti teško popisati ostalu imovinu, s obzirom na to da Hrvatska nema porez na imovinu i da je nedavno ukinut i porez za dividendu.

Dva pokušaja da se utvrdi imovina određenog broja pojedinaca zasad su bez rezultata. Prije četiri godine Ministarstvo financija je pokušavalo kontrolirati, ponajprije, zaradu pjevača i sportaša, koji su unatoč godišnjim zaradama od nekoliko stotina tisuća eura plaćali mizerne poreze državi. Na razgovor će, najvljivali su tada iz Ministarstva, biti pozvano oko pet tisuća pojedinaca, no jesu li ti razgovori i obavljeni, nitko ne zna, a projekt je s godinama umro sam od sebe. Na početku svog mandata i sadašnji ministar financija Ivan Šuker je najavio da će kontrolirati kupnju skupih automobila i plovila, ali su rezultati te akcije, ako ih ima, zasad poznati samo zaposlenicima njegova ministarstva.