ZAGREB – Finski stručnjaci na temelju trenda smanjenja broja sudova u europskim zemljama radi povećanja njihove učinkovitosti preporučili su Hrvatskoj racionalizaciju mreže sudova tako da se njihov broj smanji s 266 na samo 92 suda u zemlji. Hrvatska je naime jedna od tri europske zemlje s najviše sudova, uz Španjolsku i Tursku ima više do 50 sudova na milijun stanovnika. Hrvatska uz Lichtenstein ima i najviše sudaca, više od 40 na 100 tisuća stanovnika, ima najveći broj administrativnog sudskog osoblja u Europi, i ujedno je i država s najvećim brojem neriješenih predmeta.

Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odlučna je poduzeti ozbiljne promjene u strukturi hrvatskog pravosuđa prema kriterijima učinkovitosti i ekonomičnosti pravosudnog sustava, uvažavajući povijesne, tradicionalne, kulturne i razvojne specifičnosti. Napomenula je pritom da nitko od sudaca i službenika neće ostati bez posla. Najavila je i da će Vlada tijekom srpnja usvojiti strategiju i akcijski plan reforme pravosuđa čiji je dio i racionalizacija mreže sudova, čemu će se pristupiti tek nakon javne rasprave i temeljite analize.

U anketi o prijedlozima za smanjenje broja sudova, u kojoj su sudjelovali skoro svi sudovi, gotovo su u potpunosti podržani prijedlozi finskih stručnjaka da se zaustavi planirano otvaranje novih sudova, kao i onih već osnovanih koji još ne rade jer nemaju zaposlenih. O pripajanju prekršajnih sudova općinskim, objedinjavanju dijela općinskih sudova, smanjenju broja županijskih sudova s 21 na 10 i njihovo pretvaranje u žalbene sudove, mišljenja su podijeljena. Obnašatelj dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Ivica Crnić rekao je da se suci tog suda u načelu ne protive racionalizaciji mreže sudova, ali da nije problem u broju sudaca, već o opsegu posla koji im je odredio zakonodavac. Broj sudova i sudaca ne može se smanjiti, a da se prethodno ne smanji priljev od milijun i sedamsto predmeta godišnje. To mora osigurati i zakonodavac utvrđivanjem nadležnosti sudova, koje su sada očigledno preširoke, a na Hrvatskom saboru je i da osigura mehanizam za izvršenje sudskih odluka, osobito ovršnih, radi veće učinkovitosti pravosuđa, rekao je Crnić.

Finski stručnjaci utvrdili su da bi Hrvatska umjesto 266 sudova trebala imati samo 92 i to ne samo zašto što Finska ima 13 sudaca na 100 tisuća stanovnika već i stoga što se i u drugim europskim zemljama smanjuje broj sudova radi povećanja učinkovitosti. Ivica Crnić, bivši predsjednik Vrhovnog suda, koji još obnaša tu dužnost do izbora nasljednika, rekao je da su preporuke Finaca za njega osobna satisfakcija jer se kao ministar pravosuđa sredinom '90-ih protivio povećanju broja sudova slijedom administrativne podjele zemlje. Da su ga tada poslušali sada bi bilo manje problema jer proces smanjenja broja sudova, iako nitko, po obećanju nadležne ministrice, u sudovima neće ostati bez posla, neće biti nimalo lak posao. Ivicu Crnića tad je pobijedila struja na čelu s tadašnjim predsjednikom Vrhovnog suda Milanom Vukovićem, koji se osobno pozivao na primjer Austrije »s jednim sucem u svakom selu na vrhu brda«. U međuvremenu sa 40 sudaca na 100 tisuća stanovnika prednjačimo u Europi i pretekli smo Austriju koja ih ima 20, upola manje. I sadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt smatra da dostupnost pravosuđa ne znači da u svakom mjestu mora postojati sud. Duha puštenog iz lampe teško je vratiti. Niti jedna općina, grad ili županija neće se odreći »svog« suda jer kako je pripomenuo Crnić, zbog proklamirane neovisnosti sudstva bilo bi dobro da se osnuju sudski okruzi koji se neće poklapati s aministrativnim granicama.