Novi list: 02. 07. 2005.
POKUŠAVA LI SE PREDSJEDNIK REPUBLIKE PREDSTAVITI KAO KOREKTIV HRVATSKOG PRAVOSUDNOG SUSTAVA
Mesićeva pomilovanja ipak kritika sudova
Predsjednik je v
odio računa o tome da hrvatski sudovi za iste zločine sada dosuđuju dvostruko niže kazne nego devedesetihZAGREB – Pomilovanjima ratnih zločinaca predsjednik Mesić ne pokušava »ispraviti« ili osporiti pravednost sudskoga pravorijeka, ali o nekoj vrsti korekcije ipak jest riječ, dade se zaključiti iz informacija iz krugova bliskih predsjedniku Mesiću. Stoga možda jest preoštra ocjena da se predsjednik pomilovanjima suprotstavio sucima i sudovima – ali ne i posve netočna.
Naime, Mesićevo preopćenito objašnjenje medijima nakon što je nedavno pomilovao četiri ratna zločinca – da su se promijenile društvene okolnosti – zapravo sugerira da je Mesić vodio računa o činjenici da su se ista kaznena djela različitim kaznama kažnjavala devedesetih i danas. – Presu
de za ratni zločin protiv civilnoga stanovništa u procesima kojim se optuženog teretilo po zapovjednoj odgovornosti, a ne i za osobno počinjene zločine, devedesetih su izricane u dužini od 20 godina zatvora, a danas se za iste zločine izriče desetogodišnja kazna. Sudovi, dakako, ne mogu promijeniti odluke iz toga doba, ali se to može uzeti u obzir kod pomilovanja. Ne može li se, dakle, takva promjena društvenih okolnosti smatrati razlogom za pomilovanje?, pita izvor našega lista blizak predsjedniku Republike.Osim toga, Mesić je i u nedavnome intervjuu našem listu upozorio na nesrazmjer u brojkama etničkih Hrvata i Srba osuđenih za ratni zločin. Po podacima ureda predsjednika Republike – uz napomenu da podatke o tome od Ministarstva pravosuđa ne mogu dobiti – samo su tri Hrvata osuđena, dok stotine Srba ili izdržavaju kaznu ili im je suđeno u odsutnosti. Iako Mesić tvrdi da njegova pomilovanja nemaju veze s tim (nes)razmjerom, bar trunka razloga vrlo vjerojatno ipak postoji.
Još je jedan razlog zbog kojega se dade zaključiti kako se Mesić ipak upustio u »tihu« polemiku sa sudovima. »U nekim slučajevima suđenja za ratni zločin sudovi nisu uvažavali olakotne okolnosti poput ranijeg nekažnjavanja osuđenika, uredna obiteljskog života i slično. To neuvažavanje nisu ničim objasnili. Ne mogu li se stoga takve okolnosti, koje sud ranije nije uvažio, priznati kao jedan od opravdanih razloga za pomilovanje?«, pitaju izvori bliski predsjedniku Mesiću.
B. PAVELIĆ