Vjesnik: 04. 07. 2005.
Minimalna prava za sve zaposlene
Prema procjeni sindikata, kolektivnim ugovorima pokriveno je oko 40 posto radnika
ZAGREB - Na redovnom sastanku premijera Ive Sanadera s predsjednicima sindikalnih središnjica, koji je najavljen za ponedjeljak, čelnik URSH Boris Kunst predložit će sklapanje nacionalnoga kolektivnog ugovora, koji bi utvrdio minimalna prava za sve zaposlene. Ideja o zaključivanju takvog ugovora vrti se među sindikatima nekoliko godina, a sada je iznova potaknuta zbog sve sumornije socijalne slike u državi.
»Utvrđivanje najniže razine prava posebno je važno za radnike zaposlene kod malih poslodavaca, koji su vrlo često potpuno obespravljeni i nezaštićeni«, ističe Kunst. Ti radnici nemaju nikakvo jamstvo da će dobiti plaću, prekovremeni rad i rad blagdanima se ne plaća, a u strahu od otkaza radnici se ne usude n
i na bolovanje.Nacionalni kolektivni ugovor potpisali bi Vlada, sindikati i poslodavci, a u njemu bi se odredila minimalna materijalna prava, veća od onih propisanim Zakonom o radu. URSH predlaže da se za sve zaposlene ugovori iznos minimalne plaće, trajanje godišnjeg odmora i otkaznog roka, najniža otpremnina, troškovi prijevoza i prehrane, naknade za prekovremeni rad i rad nedjeljom i blagdanom.
Prema procjeni sindikata, kolektivnim ugovorima pokriveno je oko 500.000 (ili oko 40 posto) radnika , i to zaposleni u javnim i državnim službama, državnim poduzećima i velikim privatnim sistemima. Sindikati su dosad potpisali tridesetak kolektivnih ugovora djelatnosti i više od tisuću kolektivnih ugovora poduzeća, ali je golem broj radnika ostao na okrutnom tržištu rada bez ikakvih prava.
Riječ je ponajprije o radnicima u malim i srednjim poduzećima, koja već čine 60 posto hrvatskoga gospodarstva. Čak u 90 posto privatnih malih i srednjih poduzeća nema sindikata, pa se prava uređuju individualnim ugovorom o radu.
Nacionalni ugovor ne bi bio novost na tržištu rada. Prije 13 godina postojala su dva - Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća i još jedan za javni sektor. Ti su ugovori prestali vrijediti s početkom primjene Zakona o radu 1996. godine, a upravo su se sindikati tada odrekli općih kolektivnih ugovora da bi se otvorio put za granske kolektivne ugovore.
Sada, desetljeće kasnije, s obzirom da nisu uspjeli pokriti sve djelatnosti kolektivnim ugovorima, a posebice privatna poduzeća gdje caruje divlje tržište rada bez pravila igre i posve izvan kontrole, sindikati su se iznova vratili potrebi zaključivanja nacionalnoga kolektivnog ugovora. Dodatni razlog, ističu, jest i to što ministar gospodarstva nerado proširuje važenje granskih ugovora na cij
elu djelatnost.»SSSH je dosad zaključio 17 granskih kolektivnih ugovora i više od 700 kolektivnih ugovora poduzeća. Nacionalni kolektivni ugovor u svakom slučaju je nužan da bi se uredila prava za radnike kod malih poslodavaca«, kaže predsjednica SSSH Vesna Dejanović. Naravno, NKU bi uredio minimalna prava, a veća prava u granskim i ugovorima poduzeća.
I čelnik NHS-a Krešimir Sever smatra da bi hitno trebalo potpisati NKU kako bi se zajamčila prava velikog broj radnika. »Samo potpisivanje nacionalnoga kolektivnog ugovora nije, međutim, jamstvo da će ga poslodavci i poštivati. No, radnici će bar ta prava moći utužiti na sudu, što sada ne mogu, jer u Zakonu o radu niz prava nisu konkretno definirana«, kaže Sever.
Ljubinka Marković