Novi list: 05. 07. 2005.

SUPROTNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA U PROŠIRENOJ EUROPSKOJ UNIJI I U HRVATSKOJ

Nezaposlenost u EU sve niža, a u Hrvatskoj – viša

Ukupna stopa nezaposlenosti u EU-25 je smanjena s 9 na 8,8 posto, dok je u Hrvatskoj (unatoč turističkoj i graditeljskoj sezoni) povećana na 19 posto

Piše: Ivo JAKOVLJEVIĆ

Opasno širok jaz između ključnih gospodarskih referenci proširene Europske unije i Hrvatske proširuje se i dalje, i to tamo gdje je socijalno najteži: na tržištu rada. Prema najnovijim podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, zadnjeg dana svibnja je stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (koju od velikog proširenja iz 1. svibnja 2004. čini 25 članica) iznosila svega 8,8 posto.

Dakle, unatoč proširenju Unije na deset članica, čije su stope nezaposlenosti bile znatno više nego u »staroj« EU-15, ukupna stopa nezaposlenosti u EU-25 je smanjena s gotovo 9 na spomenutih 8,8 posto, dok je u Hrvatskoj (unatoč nadolazećoj turističkoj i još živahnoj graditeljskoj sezoni) povećana na stopu od (pre)visokih 19 posto.

Profiteri EU-25: tigrovi s Baltika i – Slovačka

Taj se raskorak s trendovima zapošljavanja i razvoja u, inače (zbog francuskog »ne« na ustav Unije i britanskoga »ne« na njezin proračun) vrlo uzdrmanoj EU, podudario i s najopasnijim kočenjem razvoja u hrvatskome gospodarstvu unazad pet godina: u prvom tromjesečju 2005. bruto-domaći proizvod je povećan samo 1,8 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, što ukazuje na doista prijeteću recesiju i dramatičnu proračunsko-socijalnu krizu.

Iako EU-25, s poboljšanom slikom (ne)zaposlenosti hvata korak s glavnim konkurentima, SAD-om i Japanom, u kojima su stope nezaposlenosti svega 5,1 i 4,4 posto, sve njezine članice ne dijele taj pozitivan trend. Unazad 12 mjeseci se stopa nezaposlenosti smanjila u 14 članica Unije, u dvjema je ostala ista, ali je čak u devet članica – povećana. Najznačajnije smanjivanje nacionalne stope nezaposlenosti ostvarile su tri nove članice Unije – Litva s 11,2 na 8,1 posto, Estonija s 9,6 na 7,6 posto i Slovačka s 18,7 na 15,5 posto. Istodobno je najznačajnije povećanje stope nezaposlenosti pretrpio Portugal, sa 6,5 na 7,2 posto.

U ekonomskoj teoriji se sve stope nezaposlenosti niže od pet posto smatraju stanjem pune zaposlenosti jer se te niske stope nazivaju stopama prirodne nezaposlenosti (koja je zbroj onih koji ne žele raditi, onih koji trenutačno traže bolji posao i onih koji su »socijalni i obrazovni škart«, pa podijeljen s brojem radno sposobnog stanovništva).

Stanovnika sve manje, nezaposlenih sve više

Tako u EU-25 danas punu zaposlenost uživaju Irska, Austrija, Velika Britanija, Luksemburg i Danska. Njima nasuprot, u Uniji-25 najviše su stope nezaposlenosti u Poljskoj – 17,8 posto i Slovačkoj – 15,5 posto.

Hrvatska, sa svojom stopom nezaposlenosti od 19 posto, sve značajnije zaostaje za Unijom kojoj teži, i trenutno djeluje samo kao najmanje krizno gospodarstvo u regiji zapadnog Balkana.

Nasuprot BDP-u proširene EU, koji je lani iznosio više od 10.000 milijarda eura, hrvatski BDP od oko 23 milijarde eura doista zvuči kao sitniš (samo dva promila Unijina BDP-a), dok hrvatskih 308.000 nezaposlenih nasuprot 19 milijuna nezaposlenih u Uniji od 25 zemalja (1,6 posto Unijine mase nezaposlenih) prerasta u razlog za političku i socijalnu paniku. Treba li tu paničnu sliku začiniti i činjenicom da je unazad 14 godina broj stanovnika u Hrvatskoj smanjen za više od 400.000?