Veliki porast zanimanja za kupnju nekretnina na Jadranu od građana Europske unije koji je doveo do naglog rasta cijena kuća za odmor i građevinskog zemljišta, trenutačno se može rješavati jedino provođenjem strogih zakona o gradnji, zaštiti okoliša i izradom prostornih planova. Sve ostalo, uključujući i brojnost nekretnina koje će stranci imati u našoj zemlji, bit će predmetom pregovora Hrvatske s EU-om u kojoj će se ona morati opredijeliti za jednu od tri mogućnosti: zadržati sadašnji režim reciprociteta pri kupnji nekretnina stranaca do 2009. godine, tražiti produženje prijelaznog razdoblja nakon pristupa EU-u ili pokušati ishoditi trajno izuzeće od bilo kakvih inozemnih kupnji nekretnina u Hrvatskoj. No, do tada Hrvatska mora svoj nacionalni prostor i nekretnine štititi prostornim planiranjem.

Čulo se to na okruglom stolu "Prostorno planiranje, tržište nekretnina i turizam u procesu pridruživanja EU-u" koji je u organizaciji Ekonomskog fakulteta iz Splita, Instituta za javne financije, Ministarstva graditeljstva i zaklade Friedrich Ebert organiziran u ponedjeljak u Splitu. Činjenica da je trenutačno u proceduri prodaja oko 10 tisuća kuća strancima u Hrvatskoj, da je do sada zaprimljeno oko 8,5 tisuća molbi stranaca za kupnju nekretnina na Jadranu, te da se neslužbeno spekulira s brojkom od čak 45 tisuća objekata na Jadranu koji su već u vlasništvu stranaca, ali u nekom neformalnom obliku, dovoljan su razlog da se stručnjaci iz različitih oblasti oglase i na tu temu.

U Hrvatskoj trenutačno stranci, uz suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, mogu imati u vlasništvu samo jednu kuću za odmor, a nakon ulaska u EU mogli bi ih imati koliko god žele! Je li to ono što hrvatski turizam u svojem razvoju treba i kamo će dovesti nekontrolirana prodaja nekretnina, pitanja su na koja je teško dati jednoznačan odgovor, složili su se stručnjaci, ali o njima valja vrlo glasno razgovarati i uključiti javnost u svaku od tih faza razgovora.

U okviru izuzetno zanimljivog makroekonomskog predavanja Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, moglo se tako čuti i da su se nove članice EU-a zaštitile u toj domeni, pa tako Malta ne dopušta nikome kupnju nekretnina, Poljska je dobila zaštitu prodaje nekretnina strancima za još 12 godina, Danska je trajno zabranila vlasništvo strancima nad kućama za odmor koje oni mogu samo iznajmljivati...