Sve članice Europske unije, kao i glavni kandidati za skorašnje članstvo - Bugarska i Rumunjska, konkurentnije su od Hrvatske. Pokazuje to najnovije Globalno izvješće o konkurentnosti. Hrvatska se prema globalnom indeksu konkurentnosti nalazi na 79. mjestu od ukupno 104 zemlje. Prema indeksu konkurentnosti rasta, Hrvatska je pala sa 53. na 61. mjesto, dok je prema indeksu poslovne konkurentnosti pala sa 62. na 72. mjesto. Prema trošku rada, Hrvatska je nekonkurentna u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe. Primjerice, mjesečni trošak rada u Hrvatskoj stoji 935 eura, što je više nego u Mađarskoj (551 euro) i Slovačkoj (536 eura), a nekoliko puta više od Srbije i Crne Gore (330 eura), Rumunjske (276 eura) i Bugarske (204 eura).

Svi ti podaci zvuče poražavajuće i zabrinjavajuće, ali opasniji od njih su negativni trendovi koji su mnogo važniji. U idućim izvješćima Hrvatska bi mogla stajati još i lošije. Ispred nas bi se za koju godinu mogle naći i neke od zemalja jugoistočne Europe, poput Makedonije ili SCG. Naime, dva i pol puta veće tržište SCG, s tri puta jeftinijom radnom snagom, nedvojbeno je atraktivnije stranim ulagačima. Zbog političkih okolnosti ne treba odbaciti ni mogućnost da nas Makedonija pretekne na putu u EU. Hrvatska stoga nema previše vremena želi li preokrenuti negativne trendove i izbjeći spomenuti crni scenarij prema kojem bi se učvrstila na dnu ljestvice zemalja privlačnih investitorima. U pokušaju radikalna zaokreta - ubrzanja reformi i privatizacije, te smanjenja državnih potpora, ne treba čekati ulazak u EU. Hrvatska prije toga i bez Unije mora postati dovoljno konkurentna. Tada će nas i EU htjeti, bez obzira na neriješeno pitanje potpune suradnje s Haaškim sudom.