Potez rejting-agencije Fitch koja je na lošije (s pozitivnog na stabilno) promijenila predznak kreditnog rejtinga Hrvatske, najavivši daljnji pad rejtinga, vrlo je znakovit. Iako agencija Fitch nije mijenjala samu ocjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske (BBB-) za dugoročna devizna zaduženja, upozoravajuće zvuči obrazloženje pogoršane procjene daljnjeg kretanja dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske. Naime, analitičari agencije Fitch razočarani su fiskalnom izvedbom, ograničenom provedbom strukturalnih reformi i povećanim rizikom od odgode u procesu pristupanja Europskoj uniji.

Štoviše, Fitch sumnja u ostvarivost rebalansom planiranog proračunskog deficita od 4,2 posto BDP-a (umjesto prije planiranog od 3,7 posto BDP-a), koliko je nedavno dogovoreno s Međunarodnim monetarnim fondom, ali i u provedivost planirane reforme mirovinskog sustava.

Pogoršanje predznaka kreditnog rejtinga treba shvatiti kao rano upozorenje tržištu, a moglo bi se već za koji dan odraziti na poskupljenje uvjeta inozemnog zaduživanja države, ali i pridonijeti smanjenju interesa stranih ulagača za kupnjom hrvatskih dionica. S druge strane, to može i privući one investitore koji su skloniji rizičnijim ulaganjima, s obzirom na to da pruža potencijalno veće mogućnosti zarade. Smanjenje predznaka kreditnog rejtinga prva je osjetila Zagrebačka banka, kojoj je agencija Fitch također umanjila procjenu kretanja dugoročnog rejtinga (BBB-) s pozitivnog na stabilno.

Očito strani analitičari i rejting-agencije sve kritičnije promatraju zbivanja u srednjoj i istočnoj Europi i promjenama rejtinga pokazuju da ih sve više zabrinjavaju proračunski problemi u pojedinim zemljama. Hrvatski državni rejting prema ostalim rejting-agencijama do daljnjega je ostao netaknut - Standard & Poor"s Hrvatsku ocjenjuje s BBB, a Moody"s s Baa3. Hrvatska se time, prema Fitchu, nalazi u društvu Bugarske, Kazahstana, Meksika, Rumunjske i Rusije koji se također mogu podičiti s ocjenom BBB- za dugoročna devizna zaduženja, odnosno prema agenciji Standard & Poor"s u skupini zemalja (Južna Afrika, Tunis i Meksiko) ocijenjenih s BBB. Iako inozemni analitičari zasad ne govore o tome, za očekivati je da će i najavljena mogućnost povrata duga umirovljenicima u gotovini zabrinuti tržišta i međunarodne financijske institucije. Naime, gotovinski povrat duga umirovljenicima umanjit će planirane proračunske prihode, odnosno povećati rashodovnu stranu u proračunu (za ovu i iduću godinu?) te ugroziti i planirani, revidirani, fiskalni deficit od 4,2 posto BDP-a.