Prema posljednjim informacijama, Tužiteljstvo BiH mora izvršiti reviziju predmeta koji uključuju 4.500 osumnjičenih osoba, prije nego ijedan od njih bude prebačen na Vijeće za ratne zločine Suda BiH. S druge strane, Haaški tribunal tek treba prebacitit prvi predmet iz Nizozemske u Sarajevo, ali još uvijek nitko ne zna kada će se to i dogoditi. Iako su provedene brojne ankete nakon utemeljenja Suda BiH, većina ih je pokazala da 72 posto građana ne zna gotovo ništa o Vijeću, a zabrinjavajuća je i činjenica da je stanovništvo duboko podijeljeno u stajalištima o tome hoće li suđenja doprinijeti pomirenju među konstitutivnim narodima.

Međutim, da su ankete jedno, a relanost drugo kada su u pitanju suđenja pred Vijećem za ratne zločine, najzornije se vidi iz izjave Amira Ahmića, bošnjačkog časnika za vezu s Haagom. Prema njegovim riječima, Tribunal drži kako je Sud BiH još uvijek nespreman. On isto tako tvrdi da sud iz Haaga ne prebacuje predmete u Sarajevo, jer još nisu uvjereni u potpunu spremnost Suda BiH. Izvor blizak Tribunalu također nam je potvrdio kako su u Haagu razočarani načinom veđenja pojedinih procesa na Sudu BiH. Traljavost, pa čak i nedovoljno poznavanje Zakona BiH, bacili su mrlju na dosadašnji rad Suda BiH. Također Haag ne može zamisliti da odvjetnici i tužitelji ne dobivaju redovito zapisnike nakon svakog ročišta, a upravo takvo što je striktno propisano zakonom.

S druge strane, pojavljuje se problem ekipiranosti pojedinih službi na Sudu BiH što znači da Vijeća pa čak i registar nisu popunjeni dvoljnim brojem stručnih kadrova koji bi neprekidno imali kontakte s braniteljima, kao u Haagu. Također, Haag nije zadovoljan ni procedurom na Sudu BiH koja u ovom trenutku, a to je evidentno, nije valjana, te postoje i izvjesne sumnje u Zakon BiH. Drugim riječima to znači da postojeći Zakon BiH nije spreman prihvatiti predmete iz Haaga. Kako trenutno stvari stoje, jedna pravila i zakoni važe u Haagu, a druga u BiH, što predstavlja doista veliki problem.

U Tribunalu su zabrinuti i zbog postojećeg zakona prema kojem strani odvjetnici ne mogu zastupati svoje klijente na Sudu BiH. Angažiranje novih odvjetnika dovelo bi do otezanja većeg broja sudskih predmeta, zbog naknadnog angažmana i upoznavanja s predmetom. Kao jedan od primjera što bi trebalo učiniti, a predstavlja preduvjet za početak suđenja, je i lista odvjetnika po službenoj dužnosti koja još uvijek nije gotova. Nepotpuni su čak i kriteriji za odabir odvjetnika.