Večernji list: 12. 07. 2005.

POVRAT DUGA Umirovljenici od Vlade tražili jamstva za isplate na osam godina

Vlada umirovljenicima odbila jamčiti isplatu

Autor: DEANA Knežević

Vlada i umirovljenici nisu jučer postigli dogovor o nacrtu zakona o fondu umirovljenika, temeljem kojega bi dug umirovljenicima mogao biti isplaćen tijekom dvije godine, ali u prepolovljenom iznosu.

Predstavnici Hrvatske stranke umirovljenika i umirovljeničkih udruga traže, naime, od Vlade da u zakon ugradi klauzulu temeljem koje će država jamčiti isplatu duga u nominalnom iznosu s kamatama za one umirovljenike koji se odluče za taj model.

Rizik fonda

U suprotnom, umirovljenici će biti izloženi riziku kao u svakom drugom investicijskom fondu objasnio je novinarima predstavnik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja.

Umirovljenici su stoga tražili time out do danas u 13 sati, kad bi trebao uslijediti nastavak pregovora. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec uvjeren je, međutim, da će najkasnije do srijede biti postignut dogovor te da će Vlada bar u posljednjem trenutku uputiti zakonski prijedlog u proceduru kako bi mogao biti prihvaćen do 15. srpnja, odnosno do kraja redovitog zasjedanja Sabora.

Tijekom vikenda Vlada je pripremila nekoliko varijanti nacrta Zakona o fondu umirovljenika i statuta fonda. Potpredsjednik Vlade procijenio je da će se većina umirovljenika opredijeliti za ubrzanu isplatu. Vjerujem da je ta varijanta za sve umirovljenike najisplativija kazao je Polančec.

Vlada, međutim, odbija dati umirovljenicima državno jamstvo, i to ne zato što ona to ne bi htjela, nego zato što to nije moguće. Polančec obrazlaže da bi jamstvo za isplatu duga umirovljenicima ušlo u redovitu kvotu jamstava i istisnulo mogućnost za druga jamstva.

Brzi povrat

Ako adekvatno napunimo fond novcem, onda je na menadžeru fonda i društvu da osiguraju realne stope prinosa te ne vidim potrebe da država daje posebna jamstva kazao je Polančec.

Vlada, međutim, nudi umirovljenicima da oni odrede menadžera fonda. Otvoreno je još ostalo i pitanje hoće li dug prema modelu brze isplate biti vraćen putem mjesečnih obroka ili u dvije do četiri veće rate.

Nakon današnjeg sastanka ostaje dojam da Vlada igra isključivo na kartu brza povrata duga, a čini se također kako je uvjerena i da državna jamstva neće biti ona na kojima bi mogao propasti dogovor.

Lovrinčević: Zbog duga umirovljenicima veći javni dug

Javni dug mogao bi, uključivanjem duga umirovljenicima, porasti sa sadašnjih 53 posto BDP-a na oko 59 posto, rekao je tijekom rasprave o rebalansu proračuna na sjednici Odbora za financije vanjski član Ivica Lovrinčević. Time bi se, smatra, Hrvatska opasno približila granici od 60 posto, a kaže da postoji prešutan dogovor prema kojem proračun koji bi toliko povećao javni dug ne bi prošao u Saboru. Također je naglasio da će trajno povećanje za mirovine i plaće imati negativan učinak i na proračune u idućim godinama. Na te tvrdnje reagirao je predstavnik umirovljenika Josip Sudec, koji je rekao da vraćanje duga umirovljenicima nema nikakav učinak na proračun, zbog posebnog fonda iz kojeg će se dug vraćati. Najžešću kritiku prijedlog rebalansa je doživio na Odboru za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, gdje su esdepeovka Vesna Škulić i haesesovka Ljubica Lalić naglasile kako se njime smanjuju gotovo sve proračunske stavke iz područja socijale i zdravstva. No i njen odbor, kao i ostali koji su jučer uspjeli sakupiti kvorum, rebalans su podržali. (Ml. Š., V. Mo.)