S novim zakonom prestaje i pravo na naknadu za pogrebne troškove umrlih osiguranika, od čega će država uštedjeti 33,6 milijuna

ZAGREB - Konačni tekst prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju pojavio se tek dan uoči sjednice Sabora gdje bi, prema želji predlagača, trebao proći po kratkom postupku iako mu se protive umirovljenici, sindikati, a po prirodi stvari - i oporbene stranke. Glavnina prijedloga jest administrativna pristojba (primjerice za uputnice i liječničke recepte) koju će odsad plaćati svi bez obzira na dosadašnje oslobađanje i dopunsko osiguranje. Najmanja je pristojba pet kuna, a ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić najavio je recepte i uputnice po 10 kuna.

Iznimke su djeca do 18 godina i invalidi s najmanje 80 posto oštećenja. Pristojba se ne plaća ni za preventivne preglede, odnosno, ne plaćaju ga trudnice i žene na preventivnim pregledima.

Nigdje se u tekstu prijedloga ne spominje imovinski cenzus kao razlog za oslobađanje od pristojbe, a o čemu je ranije bilo govora, kao ni košarica usluga na koju osiguranik u osnovi ima pravo.

Turić se slaže s ministrom Ljubičićem da će pristojba djelovati odgojno, te će odgovarati građane da idu liječniku »za svaku sitnicu«. Izuzecima od pristojbi bit će oslobođeno oko milijun osoba, a ističe se važnost preventivnih pregleda kojima se može uštedjeti 30 posto zdravstvenih kuna. Lani je među 19.000 pregledanih pronađeno 450 tumora, kod 35 posto pronađen je povišeni šećer u krvi, 15 posto imalo je dijabetes za koji nisu znali, a 40 posto povišeni krvni tlak.

Prema prijedlogu izmjena zdravstvenog zakona, osiguranici imaju pravo na naknadu troška za prijevoz ako su liječnik, bolnica ili lječilište udaljeniji od 100 kilometara od prebivališta. Prijevoz se plaća i za liječenje u inozemstvu te umrlim darivateljima organa. Tu se podrazumijeva trošak po najnižoj cijeni.

Bude li usvojen, izmijenjeni zakon primjenjivat će se od 1. listopada, a s njim prestaje i pravo na naknadu za pogrebne troškove umrlih osiguranika. U Konačnom prijedlogu Zakona podsjeća se da su obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojem će se slijevati novac od pristojbi, 2002. godine, kad se počeo primjenjivati važeći zakon, bile 5,7 milijardi kuna. Tome pridonosi dopunsko osiguranje koje omogućava povećanu potrošnju u zdravstvu. Nova vlast 2003. pokušava smanjiti potrošnju, ali uspijeva u tome samo u bolnicama (manje usluga), dok i dalje buja potrošnja lijekova i usluge specijalističko-konzilijarne službe. Financijski problemi pokrivaju se pozajmicama.

Predlagač izmjena zakona ističe nesklad između opsega potrošnje, koja stalno raste, i prihoda.

Na kraju obrazloženja kaže se da će financijski učinak administrativne pristojbe biti 376 milijuna kuna, redefiniranih naknada troškova prijevoza 100 milijuna, a od pogrebnih troškova dobit će se 33,6 milijuna. Ukupno, dakle, 509 milijuna, odnosno 3,4 posto od ukupno planiranih sredstava zdravstvenog osiguranja za ovu godinu. Trošak provedbe zakona je pak - tri milijuna kuna. Hitna saborska procedura pravda se »osobito opravdanim državnim razlozima zbog nužnosti otklanjanja većih poremećaja u financiranju zdravstvenog sustava«.

»SDP se oštro protivi predloženim izmjenama jer su najlošije rješenje u sadašnjoj situaciji«, kaže Željka Antunović, potpredsjednica SDP-a i članica saborskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku. Ovakve mjere, dodaje Antunović, samo su odlaganje pravih rješenja i namicanje novca za krpanje financijskih rupa za koje je odgovorna administracija. Štoviše, istaknula je, riječ je o nametu koji plaćaju samo bolesni, a ne svi osiguranici, porez na bolest kojim se pokušavaju pokriti gubici zbog sustavnih problema u zdravstvu. Stoga od toga neće biti koristi, kaže Antunović koja smatra da zapravo nema hrabrosti ni spremnosti da se uđe u reorganizaciju zdravstvenog osiguranja.

»Ako se htjelo premostiti kriznu financijsku situaciju to se moglo povećanjem trošarina na cigarete, a ne haračem na bolesne sugrađane«, dodala je Antunović koja odbija i obrazloženje po kojem se pristojbe uvode i stoga što su ih uvele i druge zemlje.