ZAGREB – Uskoro će se početi primjenjivati izmijenjeni i dopunjeni Ovršni zakon koji bi trebao ubrzati, pojednostaviti i ubrzati ovrhe i time rasteretiti sudove. Hoće li doista biti tako, pokazat će praksa. Jedan od testova uspješnosti izmijenjenog zakona bit će i ustupanje ovrha javnim bilježnicima. Na sudovima je neriješeno oko 700.000 ovrha, među kojima oko trećina u Zagrebu. Među tim ovrhama, oko 80 posto je nespornih slučajeva, odnosno stranke ne ulažu žalbe, a to sve bi trebali preuzeti javni bilježnici. Oni će donositi rješenja o ovrhama na temelju vjerodostojne isprave, i taj posao više ne bi radili sudovi. Tu je najčešće riječ o ovrhama zbog neplaćenih računa za struju, plin, vodu, pričuvu, telefon, a predviđa se da bi ulaženje notara u te ovrhe trebalo ubrzati naplatu.

Novost je da će vjerovnici, odnosno ovrhovoditelji (primjerice HEP, telefonske tvrtke, Čistoća, stambeno-komunalna poduzeća) sami određivati javne bilježnike koji će za njih voditi ovrhe. S obzirom na koruptivnu atmosferu u društvu, to bi moglo otvoriti prostor raznim zloporabama. Jer, primjerice, činovnici koji će, pa i u javnim poduzećima, biti zaduženi za odabir notara, dobit će veliku moć jer će se oko ovrha obrtati velik novac. Naime, javni bilježnici dobivat će posebnu naknadu za ovrhe, a riječ je o tisućama slučajeva koje može voditi oko 350 notara u Hrvatskoj. Najveći pritisak bit će u Zagrebu, gdje je najviše neplatiša raznih komunalnih usluga, a javnih bilježnika je samo pedesetak.

U svakom slučaju, notari će se morati dobro kadrovski i prostorno ekipirati kako bi se mogli nositi sa stotinama tisuća slučajeva koji će se uskoro naći u njihovim uredima. Nakon godišnjih odmora počinju se održavati razni seminari na kojima će se notari educirati za novi posao. Možda će sve biti jasnije i kad se donesu podzakonski akti koji bi trebali precizirati vođenje ovrha, a uslijedit će i odluka o tarifama po kojima će notari naplaćivati taj posao.