Slobodna Dalmacija: 22. 07. 2005.

TUŽITELJSTVO TRAŽI OTVARANJE DOKAZNOG POSTUPKA PROTIV BIVŠEGA JUGOSLAVENSKOG PREDSJEDNIKA ZBOG KRUNSKIH DOKAZA O KRIVNJI ZA GENOCID U tzv. ZAŠTIĆENOJ ZONI

Haag: Milošević će ipak odgovarati i za Srebrenicu?

DEN HAAG - Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY) zatražilo je dopuštenje sudskog vijeća za ponovno otvaranje dokaznog postupka protiv bivšega jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, kako bi učinilo ono što nije uspjelo u prve dvije godine suđenja: izvesti "krunske dokaze" o upletenosti vlada Srbije i SR Jugoslavije u pokolj u Srebrenici, odnosno dokaze o Miloševićevoj krivnji po prvoj točki optužbe — za genocid.

Nakon što je u veljači 2004. završilo dvogodišnje izvođenje dokaza optužbe, tijekom kojeg je u 300 radnih dana saslušano 298 svjedoka i uvedeno tisuće dokumenata, transkripata, audio i videozapisa, glavna tužiteljica Carla del Ponte priznala je da je izostao "krunski dokaz" Miloševićeve odgovornosti za genocid u BiH, što je prva od 66 točaka optužbe za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu devedesetih.

U podnesku Tužiteljstva, koji je ICTY objavio 20. srpnja, traži se dopuštenje za izvođenje šest novih svjedoka i više materijalnih dokaza o navodima optužnice koji Miloševića terete za smrt više do 7000 Bošnjaka u Srebrenici, uz obrazloženje kako ti dokazi govore o "umiješanosti vlada Srbije i SRJ u masakr".

Tužiteljstvo ističe da kao dokaz namjerava uvesti videosnimku na kojoj pripadnici posebne postrojbe MUP-a Srbije Škorpioni u okolici Trnova strijeljaju šestoricu Bošnjaka iz Srebrenice, koja je na suđenju prikazana 1. lipnja, tijekom protuispitivanja svjedoka obrane Obrada Stevanovića, zamjenika ministra unutarnjih poslova Srbije 1995. godine. Iako je imala veliki publicitet, posebno u Srbiji, gdje je izazvala niz uhićenja i istragu, raspravno vijeće snimku nije prihvatilo kao dokaz, pa je optužba bila prisiljena tražiti ponovno otvaranje svoga dokaznog postupka kako bi je uvela kao dokaz na propisani način.

"To je kritični dokaz koji pokazuje umiješanost vlada Srbije i SRJ u pokolj u Srebrenici. Novi dokazi ključni su za procjenu raspravnog vijeća o izravnom sudjelovanju državnih tijela Republike Srbije u genocidnim aktima i ulozi Vojske Jugoslavije u ratu u BiH", ističe se u zahtjevu.

Tužiteljstvo navodi da su od šest najavljenih svjedoka, četvorica vezana uz snimku Škorpiona, i to zaštićeni svjedok B-345 koji će govoriti o cilju njihova boravka u BiH i sadržaju snimke, zatim bivši pripadnik postrojbe Slobodan Stojković koji je snimio veći dio dvosatnog videozapisa, osim samog strijeljanja, te Goran Stoparić, također bivši pripadnik Škorpiona i na kraju svjedok koji je sudjelovao u uklanjaju leševa.

Optužba je najavila i dokumente koji dokazuju sudjelovanje elitne postrojbe MUP-a Srbije — Jedinice za specijalne operacije (JSO) Državne sigurnosti, poznatije kao "Crvene beretke" — u samom napadu na Srebrenicu, koji su izvodile snage vojske bosanskih Srba, predvođene Ratkom Mladićem. Zapovjednici JSO-a bili su Franko Simatović i Jovica Stanišić, čelnici Službe državne sigurnosti (SDB), haaški optuženici koji na privremenoj slobodi čekaju početak suđenja.

U podnesku se najavljuju i čvrsti dokazi da su generali i drugi zapovjednici Vojske Republike Srpske koje je ICTY optužio za napad na Srebrenicu, zapravo bili "visoki oficiri Vojske Jugoslavije" koji su cijelo vrijeme rata u BiH 1992.—1995. imali svoje "osobne kartone" u kadrovskoj službi glavnog stožera VJ-a u Beogradu odakle su dobivali plaće i unaprjeđenja.

Preostala dva svjedoka, koje optužba opisuje kao bivše pripadnike VJ-a, trebala bi dati iskaz o jednoj od središnjih točaka kosovskog dijela optužbe protiv Miloševića: likvidaciji 40 albanskih civila u selu Račak 15. siječnja 1999. Jedan od njih, svjedok TA-377, trebao bi potvrditi da je kao zapovjednik posade tenka otvarao vatru na Račak. (H)