Dvije najjače hrvatske stranke, HDZ i SDP, suglasne su ne samo o tome da Izborni zakon za parlamentarne izbore treba mijenjati nego i da treba zabraniti predizborna koaliranja. Obje su sklone i promjeni izbornog modela, od sadašnjega razmjernog u mješoviti model, a ozbiljno razmišljaju i o uvođenju tzv. otvorenih lista. Vladajuća stranka Ive Sanadera već je najavila da će za promjene izbornoga zakonodavstva tražiti konsenzus u parlamentu, ali je jasno kako je najvažnije da se o tim važnim promjenama, koje bi vjerojatno vrijedile i za lokalne izbore, prethodno postigne dogovor s najjačom oporbenom strankom.

Moguću suglasnost velikih političkih igrača najavili su prije nekoliko dana predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i čelnik SDP-a Ivica Račan, koji su se u jednoj televizijskoj emisiji složili o tome da bi se na idućim nacionalnim izborima dio zastupnika trebao birati izravno, a dio sa stranačkih lista. Vladajuća stranka, čini se, zasad nema ništa protiv ni SDP-ove ideje da građani na stranačkoj listi koju preferiraju zaokružuju i imena kandidata za koje žele da ih predstavljaju u parlamentu. Neblokirane ili otvorene liste omogućile bi hrvatskim biračima veći utjecaj na sastav Sabora, jer bi u zastupničke klupe sjeli i oni koji dobiju najviše glasova na izborima, a ne, kao dosad, oni koje odrede stranačke središnjice. Tu je ideju, inače, SDP pokušao progurati još u vrijeme dok je bio na vlasti, ali su se tome usprotivili njegovi koalicijski partneri. Ivica Račan u to vrijeme, zbog razumljivih političkih razloga, nije htio Izborni zakon mijenjati uz pomoć HDZ-ovih glasova, a mimo želje svojih partnera.

»Jasno je što se time želi postići - da male stranke nestanu s političke scene. Nemamo ništa protiv toga, naprotiv. No, bojim se da će se one samo »pretvoriti« u nezavisne liste protiv kojih se danas nitko ne usudi ništa reći. I, što smo dobili? Ništa! Broj stranaka se, zapravo, neće smanjiti, samo će na izbore pod drugom »markicom«, tvrdi predsjednik Kluba HNS-a Dragutin Lesar. Boljim rješenjem od zabrane predizbornih koalicija smatra povećanje izbornog praga na osam, 11 ili 13 posto, ovisno o tome izlaze li na izbore zajedno dvije, tri ili četiri stranke. Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin, pak, izričito je protiv zabrane predizbornoga koaliranja, jer ono, kaže, građanima unaprijed omogućuje da znaju kome daju glas. »Najveći se politički nemoral i prostituiranje događaju nakon, a ne prije izbora«, objašnjava najagilniji istarski zastupnik.

Posljednjih se tjedana u političkim kuloarima spominje i mogućnost prekrajanja izbornih jedinica, odnosno ideja da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Izgledi da se ta varijanta i ostvari, međutim, zasad su vrlo mali, premda bi i HDZ-u i SDP-u, strankama s najraširenijom infrastrukturom i strankama koje jedine mogu »pokriti« cijelu zemlju, to i te kako išlo na ruku. Velikima to odgovara i zato što bi to bio još jedan način da se raščisti hrvatska politička scena, na kojoj danas životari više od stotinu stranaka. Tome se, uz male stranke, protive i regionalne, poglavito IDS, u kojem ocjenjuju da bi takav sustav »pretvorio Sabor u veliku skupštinu grada Zagreba«, jer u glavnome gradu Hrvatske ima i najviše birača.

Uz regionalne, to ne odgovara ni srednje jakim strankama kao što su HNS i HSS, pa ni sve jačim pravašima Ante Đapića, koji bi po tome modelu, vjerojatno, polučili lošije rezultate nego 2003., kada se biralo u deset izbornih jedinica. Nesumnjivo bi po tome sustavu najlošije prošle stranke koje zastupaju interese nacionalnih manjina, primjerice SDSS.