Tako bi se moglo zaključiti da prosječan umirovljenik u Hrvatskoj može biti sretan ako usporedi svoj položaj s onim u kojem se nalaze umirovljenici iz susjednih zemalja, a s kojima je odradio cijeli ili najveći dio svog radnog vijeka u istoj državi. Međutim, ako umirovljenik iz Zagreba, Rijeke ili Splita svrne pogled na drugu stranu pa razmisli o položaju svojih kolega iz Slovenije ili Italije, situacija se mijenja. Onaj isti rezervoar benzina Slovenca će možda u eurima koštati isto kao i Hrvata, ali će on za njega izdvojiti tek nešto više od desetine svoje mirovine, dok će umirovljenik s prosječnom mirovinom u Italiji trebati tek šesnaestinu svojih mjesečnih primanja. Tako cijena benzina, koja je u svim spomenutim zemljama otprilike ista i kreće se oko jednog eura ili nešto više za litru, ovisno o vrsti goriva, pokazuje kakva je visina hrvatskih mirovina u odnosu na susjedne zemlje.

Naime, prosječna je mirovina u Hrvatskoj 1.826 kuna, odnosno oko 253 eura, što je za 112 eura ili za 44 posto više nego u Srbiji, ali dvostruko manje nego u Sloveniji, gdje se prosječna mirovina kreće oko 500 eura. Usporedba s Bosnom i Hercegovinom nešto je teža jer se mirovine razlikuju u Federaciji i Republici Srpskoj. Naime, u Federaciji je prosječna mirovina gotovo 112 eura, pa je hrvatski umirovljenik mjesečno bogatiji za 141 euro, odnosno za 1.029 kuna, od umirovljenika u Mostaru, Sarajevu ili Širokom Brijegu. To znači da u mjesec dana hrvatski umirovljenik na raspolaganju ima sredstva koja umirovljenici u tim gradovima imaju u 2,5 mjeseci.

U Republici Srpskoj mirovine su još niže, odnosno prosječna je oko 86 eura, što znači da umirovljenik u Rijeci ima trostruko veća mjesečna primanja od banjalučkog. No ako riječki umirovljenik razmišlja o primanjima svojih susjeda u Italiji, onda sigurno zavidi kolegi koji prima prosječnu mirovinu, a ona u toj zemlji iznosi oko 800 eura, što znači da su primanja umirovljenika s druge strane Jadrana veća tri puta.

No činjenica da umirovljenik u Hrvatskoj ima 2,5 puta veću mirovinu od onoga u BiH ili dva puta manju od onoga u Sloveniji te da s prosječnom mirovinom može kupiti dvostruko više goriva od Sarajlije ili tri puta manje od Talijana, ne otkriva do kraja život umirovljenika u tim krajevima jer je gorivo jedan od rijetkih proizvoda koji ima približno istu cijenu u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Kupovna moć umirovljenika možda bi se najbolje mogla iščitati iz podataka koliko njegova mirovina pokriva prosječnu potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj. No i tu od zemlje do zemlje postoje razlike, ali ne samo u cijenama, nego u shvaćanju što su to osnovni životni troškovi. Tako, primjerice, Hrvatska ima samo sindikalni izračun životnih troškova i on je mjesečno, prema podacima SSSH-a, dosegnuo 950 eura, što znači da je gotovo četiri puta veći od prosječne mirovine. Tu košaricu ne bi mogla pokriti ni za hrvatske prilike iznimno velika talijanska mirovina. No što reći za prosječnu mjesečnu košaricu u Italiji koja se kreće od 1.900 eura na jugu do 2.500 eura na sjeveru Italije, pa za nju ovisno o tome u kojem se kraju živi treba od dvije i pol do tri prosječne talijanske mirovine, što nije puno bolje nego u Hrvatskoj.

U Federaciji BiH službena statistika kaže da je košarica četverostruko jeftinija nego u Hrvatskoj, odnosno da iznosi 232 eura, pa bi se s dvije prosječne mirovine u toj zemlji mogli pokriti troškovi. Slično je i u Srbiji, gdje se prosječna košarica, prema službenoj statistici, procjenjuje na 276 eura, pa za njeno pokrivanje opet dostaju dvije prosječne mirovine. No riječ je ipak o službenoj statistici, a sindikalisti i umirovljenici u tim zemljama upozoravaju da je, da bi se preživjelo mjesec, potrebno dvostruko ili trostruko više od onoga što propisuje službena statistika.

Tako primjerice za litru mlijeka umirovljenik u BiH mora izdvojiti 0,586 eura, pa za mirovinu može kupiti 191 litru, dok se s prosječnom mirovinom u Hrvatskoj može kupiti 377 litara. Slovenci mjesečno mogu kupiti 649 litara mlijeka za prosječnu mirovinu, a ono je najjeftinije u Srbiji, gdje košta 0,36 eura po litri pa za prosječnu mirovinu tamošnji penzioneri mogu kupiti 400 litara mlijeka.

Ako se uspoređuju prosječna plaća i mirovina u nekoj zemlji, tu najlošije prolaze hrvatski i bosanskohercegovački umirovljenici. Naime, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 41,61 posto prosječne plaće, a u BiH još manje - 40 posto. U Srbiji se mirovina popela na 69 posto prosječne plaće, koja iznosi 207 eura, u Sloveniji je oko 60 posto, a u Italiji je prosječna mirovina dosegnula 48,1 prosječne plaće od 1.660 eura.

HRVATSKA 253 eura

SLOVENIJA 500 eura

ITALIJA 800 eura

SRBIJA 144 eura

CRNA GORA 129 eura

FEDERACIJA BiH 112 eura

REPUBLIKA SRPSKA 86 eura