Večernji list: 26. 07. 2005.
UBOJSTVA CIVILA
Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo poseban policijski tim za istraživanje ratnih zločina u OsijekuU Osijek policija iz Zagreba
Autor: TANJA BOŽIĆ, IVANA JAKELIĆ
Pet inspektora iz Zagreba, tri iz Policijske uprave zagrebačke te dva iz Uprave kriminalističke policije, dio su posebno osnovanog tima kriminalističkih stručnjaka koji su poslani u Osijek.
Naime, prema priopćenju MUP-a, Državno odvjetništvo izdalo je nalog Ravnateljstvu policije da nastavi izvide vezane uz ubojstva civila na osječkom području u drugoj polovici 1991. i prvoj polovici 1992. godine.
Tko su naredbodavci
U tu je svrhu osnovan poseban tim kriminalističkih stručnjaka, a u priopćenju MUP-a, koje je potpisao glasnogovornik Zlatko Mehun, navodi se da je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 21. srpnja 2005. od Ravnateljstva policije zatražilo da se provjere svi navodi iskaza koje je zaštićeni svjedok dao pred istražnim sucem Županij
skog suda u Zagrebu.Odvjetništvo je, navodi se u priopćenju, tražilo i da se prikupe svi drugi podaci i činjenice kako bi se “utvrdilo o kojim je kaznenim djelima riječ i tko su počinitelji, odnosno naredbodavci djela”.
Policija stoga najavljuje da će posebno osnovan tim kriminalističkih stručnjaka provjeriti sve do sada prikupljene podatke i činjenice te ispitati sve osobe koje o tome mogu imati spoznaja.
– Posao nam je da provjerimo sve te navode, ispitamo osobe i provedemo izvide. To zasada nije usmjereno protiv konkretnih osoba pa se konkretna imena i ne spominju – odgovara Zlatko Mehun, glasnogovornik MUP-a, na upit postoje li konkretni osumnjičenici za ratne zločine počinjene u Osijeku.
Inače, prema podacima PU osječko-baranjske, javno objavljenim u medijima, 1991. i 1992. godine na području Osijeka ubijeno je 37 civila. U samo deset slučajeva počinitelji su otkriveni i prijavljeni, dok se za ubojicama još 27 osoba traga.
Možda u njihovu otkrivanju pomogne i imenovanje novog načelnika PU osječko-baranjske. Naime, Vladimir Faber, načelnik Uprave policije, novi je načelnik PU osječko-baranjske. Na tom je mjestu juu00E8er naslijedio v. d. načelnika Darinka Mikulića koji će mu biti zamjenik.
U MUP-u objašnjavaju da su se na ovaku kadrovsku promjenu odlučili kako bi se spriječila mogućnost bilo kakvog političkog pritiska te kako bi se “osigurala potpuna neovisnost rada policijskih službenika PU osječko-baranjske”.
U MUP-ovu priopćenju navodi se da se pri donošenju ove odluke Ravnateljstvo vodilo i činjenicom da je Skupština Osiječko-baranjske županije uskratila suglasnost za imenovanjem Mikulića načelnikom. Ističe se i da Ravnateljstvo nije imalo primjedbi na njegov dosadašnji rad, što dokazuje činjenica da je imenovan Faberovim zamjenikom.
Faber negodovao
Iako je nakon prve vijesti o imenovanju u Osijek Faber negodovao, pa čak i držao kako je to za njega degradacija, zapovijed je prihvatio. Ovo nije prvi put da Fabera šalju izvan Zagreba. Nakon mjesta zamjenika načelnika u Zagrebu, preseljen je u Sisak, radio je u ravnateljstvu MUP-a, a ovo mu je treće načelničko mjesto.
Inače, i Faber je kao i Mikulić ponikao iz redova specijalaca, no riječ je o školovanu policajcu koji je Akademiju završio prije početka rata.
U Osijeku '91. i '92. nestalo oko 30 osoba
– Gradskom društvu Crvenoga križa Osijek tijekom 1991. i 1992. godine prijavljen je nestanak ukupno 2384 osobe, među kojima 30-ak s područja Osijeka i okolnih naselja.
Je li riječ o Srbima ili Hrvatima, to vam ne mogu reći jer, statistički, nismo iskazivali podatke o njihovoj nacionalnosti – izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Osijeku ravnatelj Crvenog križa Osijeka Marko Đukić.
Na sazivanje konferencije Đukića su, kako je objasnio, ponukali neki novinski napisi kojima se, kako je rekao, na izvjestan način baca “mrlja” i na rad Službe traženja Crvenoga križa u vrijeme rata.
Podsjećajući da je traženje nestalih jedna od najtežih djelatnosti njihove organizacije, osobito u vrijeme oružanih sukoba, precizirao je da se potraga za nekom osobom službeno pokreće tek šest mjeseci nakon prvog prijavljivanja njezina nestanka.
– Kad je riječ o nestanku civila u Osijeku tijekom 1991. i 1992., mogu samo reći da, po karakteru nestanaka, nije bila riječ o sustavnim nestancima – istaknuo je Đukić.
Osvrćući se na slučaj nestanka Osječanina Branka Lovrića, o čemu je u jednom dnevnom listu ovih dana progovorila njegova udovica, Đukić nije mogao precizirati zbog čega je prijava njegova nestanka u Crvenom križu evidentirana tek 15. siječnja 1992., a ne 28. studenoga 1991. godine, kako to tvrdi Marija Lovrić, no zaključio je da je “neodgovarajući datum mogao proizaći iz proceduralnih r
azloga”.Rasvijetliti slučaj Osijek
Na upite o slučajevima neriješenih ubojstava srpskih civila u Osijeku 1991. i 1992., bivši osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić je rekao kako pravosudna tijela trebaju rasvijetliti pozadinu tih tragičnih događaja.Neovisno o tome je li osječki slučaj namjerno tempiran baš nakon Glavaševa razlaza s HDZ-om, ta bi crna priča kat-tad postala predmetom istrage, rekao je Kramarić. (H)