DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO DAJE KONTRADIKTORNE ISKAZE O TOME IMA LI NOVIH SVJEDOKA O UBOJSTVIMA CIVILA SRPSKE NACIONALNOSTI 1991.

Novosel je jučer na Radiju 101 ustvrdio da Glavno državno odvjetništvo zna da postoje ljudi koji bi možda mogli svjedočiti, »ali da oni još nisu svjedoci«. Istodobno, predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Žarko Puhovski potvrdio je da su se HHO-u javile tri osobe koje tvrde da su također svjedoci tih događaja. Jedan je, ustrašen, već odustao, a Puhovski bi se danas u Osijeku trebao sastati s jednim od njih. Nije, međutim, zadovoljan time što je najava tog susreta objavljena u medijima. »Ne optužujem medije, nego se pitam tko im je to mogao dojaviti. Novinarima nisam rekao. Kontaktirao sam samo s posrednicima i nekim suradnicima u uredu. Nadležnim državnim tijelima nisam rekao«, kazao je Puhovski, koji ipak sumnja da u javnost iz nadležnih državnih tijela cure »insiderske« informacije.

Na Radiju 101 Puhovski je kritizirao državna tijela, ocijenivši da se »građani boje i ne vjeruju vlasti i Vladi, za koje misle da vjerojatno pokrivaju najodgovornije za likvidacije«. »Opravdano je pitati kakve su to državne institucije kojima vlastiti građani ne vjeruju. Ako, naime, slučaj 'Osijek' sada ne uspije doći do pravomoćne presude, nećemo moći očekivati da se itko, sve do u sljedeću generaciju, javi pravosuđu za bilo koji zločin koji se može riješiti svjedočenjem 'insidera'. Time bi bila učinjena nepravda i žrtvama i počiniteljima, jer žrtve ne bi dobile pravdu, a počinitelji pravednu kaznu. Ovo je posljednja šansa da hrvatsko pravosuđe dobije legitimitet u društvu«, smatra Puhovski.

»Čim vijest o svjedočenju izađe u javnost, to je pritisak na svjedoka da se ne pojavi«. I eto: Nacional je u posljednjem broju objavio ime i identitet zaštićenoga svjedoka u slučaju 'Reihl-Kir, kao i identitet Branka Zakanjija, mogućega svjedoka u slučaju 'Osijek'. Tada je Zakanji, za kojega se pouzdano tvrdilo da će potvrditi svjedočenja o zločinima, odjednom u Večernjem listu Fehira optužio da svjedoči iz koristoljublja, pa neka 'u svoje privatne ratove ne uvlači nevine ljude'. Pitanje je: tko je Nacionalu odao imena potencijalnih tajnih svjedoka, kad su njihova imena znali najvjerojatnije samo u sudu i u Državnom odvjetništvu?!

Krunoslava Fehira, čovjeka koji je o zločinima odlučio progovoriti i u javnosti i pred nadležnim tijelima, napadaju sa svih strana. Mediji, umjesto da brane njegovu građansku hrabrost, preispituju vjerodostojnost njegova svjedočenja. Dragan Novosel mu prijeti skidanjem zaštite jer je progovorio javno. Novosel, s druge strane, nije ni zaprijetio, a kamoli kaznio, njegovoga oca Josipa Fehira kada je javno prokazao identitet sina. Josipa Fehira Novosel nije kaznio ni nakon što je sam, na Radiju 101, ustvrdio da je »otkrivanje identiteta zaštićenoga svjedoka kazneno djelo«.

No to mu je objašnjenje ustrebalo da opravda to što ne želi razgovarati s novinarima, a ne za sankcioniranje Fehira. Istodobno, posve je nejasno u kojem je formalnopravnom statusu Krunoslav Fehir, odnosno je li ili nije zaštićeni ili tajni svjedok ili, možda, svjedok pokajnik. Iz sudskih izvora, naime, jučer smo doznali da je Fehir saslušan u svojstvu zaštićenoga svjedoka. Istodobno, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić jučer nam je izjavio da Fehir ni do jučer nije potpisao zakonom propisani ugovor o statusu zaštićenog svjedoka, što znači da ga se ne može kažnjavati zato što je vlastitom voljom javno govorio. Da za to nema razloga vjeruje i Žarko Puhovski.

Što se Fehirove sigurnosti tiče, Puhovski iznosi paradoks: »Držim da se, na svoj način, pametno ponio. Nakon ovih javnih svjedočenja previše je eksponiran da bi mu se išta dogodilo. U ovakvim situacijama stradaju oni koji nisu jako u javnosti. Fehira bi sada mogao napasti samo luđak, a ja se takvih sada ne bojim. Strahujem od organiziranih napadača hladne glave, koji bi sada vjerojatnije napali druge moguće svjedoke.«

Ako se na temelju iskaza Krunoslava Fehira na kraju pokrene kazneni postupak, vrlo je izvjesno da će biti jedan od osumnjičenih, budući da je u pitanju ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u kojem je on sam, po vlastitom priznanju, bio jedan od počinitelja.

Prema onom što je Fehir rekao medijima, izravno je odgovoran za bar jednu likvidaciju, a tvrdi da je sudjelovao u još nekim odvoženjima civila na smaknuće. Budući da je riječ o izuzetno teškom kaznenom djelu, izvori u pravosuđu ustvrdili su da nije moguće da Krunoslav Fehir ne bude izvrgnut kaznenom progonu. Zakon o zaštiti svjedoka, naime, ne propisuje oslobađanje od kaznene odgovornosti za zaštićenog svjedoka, već samo to da Jedinica za zaštitu svjedoka osigurava prisutnost svjedoka u kaznenim postupcima.

U slučaju da bude kazneno gonjen, sudit će mu se kao maloljetniku, jer je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao 16 godina. Naš zakon propisuje da maloljetna osoba može biti kažnjena s najviše 15 godina zatvora. Pod uvjetom da doista dođe do kaznenog progona Fehira i osoba koje je u iskazu označio kao likvidatore i nalogodavce, sigurno je da će sud, kad mu bude određivao kaznu, biti blag i voditi računa o njegovom doprinosu otkrivanju kaznenog djela. (S. Ab.)

- Dobio sam usmenu zapovijed od svog neposrednog zapovjednika da likvidiram jednog civila, Srbina. Tako je to bilo meni prezentirano. Rečeno mi je da uzmem još dva vukovarska borca, uletim u kuću i ubijem sve malo i veliko, rekao je Krizmanić koji nije izvršio postavljeni zadatak. On nije želio reći kako se zvao njegov zapovjednik, ali je novinar ustvrdio da je Krizmanićev neposredni zapovjednik u 1. bojni bio Josip Fehir, otac navodnog zaštićenog svjedoka Krunoslava Fehira. Krizmanić je rekao da izlazi u javnost kako bi skinuo ljagu s Branimira Glavaša, te dodao da nikome od zarobljenih Srba u Osijeku nije nedostajala dlaka s glave. (Z. C.)